Moskva bi mogla značajno utjecati na svakodnevni život Europljana ako to odluči. Europske vode su postale nova bojišnica u hladnom ratu s Rusijom. EU i NATO hitno rade na rješavanju situacije, razvijajući planove za nabavu rezervnih kabela i dronova te jačajući vojni nadzor. Međutim, Donald Trump potiče zabrinutost da bi situacija mogla dodatno eskalirati, kritizirajući ključne američke saveznike i ponavljajući ruske stavove. “Ohrabreni su”, izjavio je anonimni diplomat EU. “Moramo postati ozbiljni”, dodao je.
U rujnu te godine, plinovodi Nord Stream, koji povezuju Rusiju i Njemačku, misteriozno su eksplodirali. Izvještaji su povezali incident s ukrajinskim državljanima, iako kaznena istraga još traje. Od tada su se slučajevi sabotaže u Baltičkom moru proširili, pogađajući telekomunikacijske, plinske i električne veze koje povezuju Švedsku, Finsku, Njemačku, Latviju i Estoniju. Nedavno je oštećen i komunikacijski kabel između Berlina i Helsinkija blizu švedske obale. Troškovi sabotaže su izuzetno niski; “Potencijalno, radi se samo o podmićivanju kapetana da spusti sidro”, rekao je Christian Bueger, stručnjak za pomorsku sigurnost.
Ciljevi su lako dostupni, budući da je Baltičko more u prosjeku duboko samo 52 metra, a Finski zaljev još plići s 38 metara. U usporedbi sa Sredozemnim morem, koje ima dubine do 1.500 metara, ovdje su operacije jednostavnije. Podmorski podatkovni kabeli, koji prenose globalne komunikacije, mali su i lagani, dok su podvodne električne veze, deblje i teže, dizajnirane da izdrže teške uvjete. Iako su zakopani pola metra ispod morskog dna i otporni na ribarske mreže, ne mogu izdržati izravni udarac sidra. To se dogodilo s brodom Eagle S, koji je vukao sidro 100 kilometara i prerezivao kabele blizu Finske. Jednom kada su kablovi oštećeni, njihovo popravak postaje izazovan, naglašava Bueger.
