Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika (HZSU) objavila je ažurirani popis članova kojima se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaćaju iz državnog proračuna. Za ovu namjenu država godišnje izdvaja značajna financijska sredstva, a među korisnicima su brojna zvučna imena domaće kulturne i estradne scene.
Prema najnovijim podacima, status samostalnog umjetnika koji ostvaruje pravo na plaćene doprinose iz proračuna Ministarstva kulture i medija trenutno ima 1.367 osoba. Za njihove doprinose država na godišnjoj razini izdvaja gotovo 13 milijuna eura (točnije, oko 12,9 milijuna eura).
Ovaj model potpore osmišljen je kako bi se slobodnim umjetnicima, koji nemaju stalno zaposlenje u institucijama, osigurala socijalna sigurnost i omogućio neometan kreativan rad. Ipak, popisi korisnika redovito izazivaju interes javnosti zbog poznatih imena koja se na njima nalaze.
Tko se sve nalazi na popisu?
Među umjetnicima kojima država plaća doprinose nalaze se istaknuti glumci, glazbenici, redatelji, književnici i vizualni umjetnici. Popis uključuje neka od najpoznatijih imena hrvatske javnosti:
Glumačka i kazališna scena: Na popisu se nalaze poznati glumci poput Gorana Navojca, Bojana Navojca i Ksenije Marinković, kao i međunarodno afirmirani te često kontroverzni kazališni redatelj Oliver Frljić.
Glazbena estrada: Doprinose iz proračuna ostvaruju i mnoga poznata lica s estrade, među kojima su rock glazbenik Mile Kekin, pop pjevač Giuliano Đanić, kantautor Boris Novković te klapski pjevač Tomislav Bralić.
Književnost i ostale umjetnosti: Uz izvođače, na popisu je i velik broj književnika, prevoditelja, dizajnera te likovnih umjetnika koji čine stup samostalne kulturne produkcije u Hrvatskoj.
Kriteriji i revizija statusa
Pravo na plaćene doprinose ne dobiva se trajno niti automatski. Da bi umjetnik ostvario i zadržao ovaj status, mora proći strogu proceduru Stručnog povjerenstva HZSU-a. Ključni kriteriji su:
Doprinos hrvatskoj kulturi: Umjetnik mora dokazati visoku umjetničku razinu svog rada i kontinuirano javno djelovanje.
Imovinski cenzus: Zarada umjetnika s osnova umjetničkog rada u prethodnom trogodišnjem razdoblju ne smije prelaziti zakonom propisani limit, čime se osigurava da pomoć ide onima kojima je doista potrebna za preživljavanje na slobodnom tržištu.
Status se revidira svakih pet godina, kada umjetnici ponovno moraju priložiti dokaze o svom radu i prihodima kako bi im se produžilo pravo na državnu potporu.
Pitanje državnog financiranja samostalnih umjetnika često otvara rasprave u hrvatskom društvu. Dok stručna javnost i kulturni djelatnici naglašavaju da je ovo ključna mjera za opstanak nezavisne kulture i umjetnika koji nemaju stalna primanja, piše teleskop.hr, dio javnosti preispituje opravdanost financiranja pojedinih estradnih zvijezda za koje se pretpostavlja da ostvaruju visoke prihode od koncerata i autorskih prava.
Ipak, iz HZSU-a napominju da svi koji se nalaze na popisu zadovoljavaju jasne zakonske i ekonomske kriterije.
