Država kreće u dosad najozbiljniju i tehnološki najnapredniju borbu protiv rada na crno. Ministarstvo rada predstavilo je novu digitalnu aplikaciju za obveznu evidenciju radnika i radnog vremena. Sustav, koji se već primjenjuje u ugostiteljstvu i sektoru platformskog rada, uskoro postaje obvezan i u građevinskom sektoru kao industriji koja tradicionalno bilježi najveći udio neprijavljenih radnika.
Koliko je situacija na terenu ozbiljna, najbolje pokazuju službeni podaci prema kojima su u posljednje dvije godine inspekcije rada zatekle gotovo dvije tisuće neprijavljenih radnika, među kojima je bilo čak 900 stranih državljana.
Uz uvođenje digitalne kontrole, država značajno zaoštrava i kaznenu politiku. Novi zakon stavlja naglasak na rigorozno kažnjavanje poslodavaca koji namjerno i uporno ponavljaju prekršaje. Tako će tvrtke i obrtnici koji u razdoblju od tri godine tri puta skrive isti prekršaj morati platiti čak 8.000 eura kazne za svakog pojedinog neprijavljenog radnika.
Ministar rada i mirovinskog sustava Alen Ružić naglasio je da je cilj novih mjera zaštita legalnog poslovanja i samih radnika, pojasnivši kako se ovaj zakon temelji na maksimalnoj penalizaciji upornih prekršitelja, dok istovremeno promovira i potiče pozitivne poslodavce te štiti radnička prava i sigurnost.
Iako pozdravljaju tehnološke promjene, u sindikalnim redovima vlada oprez. Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, upozorava da sama aplikacija neće značiti puno ako radnici i njihovi predstavnici ne budu imali uvid u sustav. Novosel inzistira na tome da u evidenciji radnog vremena radnik prije svega ima mogućnost kontrole, a zatim i radnički predstavnici, odnosno radničko vijeće i sindikati, jer se bez toga ništa bitno neće promijeniti.
Dok država vjeruje da će digitalizacija i visoke kazne uvesti red na tržište, građani na društvenim mrežama izražavaju priličnu dozu skepticizma i smatraju da konstantan pritisak na male poduzetnike može izazvati kontraefekt.
Među komentarima se ističe mišljenje da bi stalno uvođenje novih pravila obrtnicima moglo samo povećati obujam rada na crno, dok neki građani cinično pitaju hoće li se na isti način stati na kraj i drugim oblicima kriminala. Mnogi situaciju sažimaju vrlo pragmatično, uz zaključak da je rad u sivoj zoni pojava koju je zapravo nemoguće potpuno iskorijeniti.
Hoće li kombinacija mobilnih aplikacija i drakonskih kazni napokon suzbiti sivu ekonomiju, ili će rad u fušu samo pronaći nove načine zaobilaženja sustava, pokazat će prvi mjeseci primjene novog zakona.
