Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorila je na ozbiljne poremećaje na tržištu umjetnih gnojiva u Europskoj uniji koji bi se mogli odraziti i na domaće proizvođače. Podaci koje je Komora prenijela iz izvješća Europske komisije ukazuju na znatan pad uvoza ključnih gnojiva tijekom prvih mjeseci ove godine, razina uvoza pala je na tek nešto više od 15% uobičajenog obujma u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Mehanizam za prilagodbu ugljičnih granica (CBAM), novi instrument Europske unije koji je od početka godine u potpunosti stupio na snagu, obuhvaća i uvoz gnojiva. Cilj mu je smanjiti emisije stakleničkih plinova, ali poljoprivrednici upozoravaju da je njegova implementacija dovela do znatnog smanjenja uvoza i tehničkih prepreka u opskrbi.
Stručnjaci i predstavnici poljoprivrednih udruga upozoravali su na moguće posljedice CBAM-a – da bez jasnih zaštitnih i prijelaznih mjera novi sustav može poremetiti lanac opskrbe, potaknuti rast cijena gnojiva i dodatno opteretiti proizvođače u EU.
Kako navode iz HPK, ovako oštar pad uvoza prijeti da se ne radi više samo o statističkoj anomaliji, nego o konkretnom riziku za poljoprivrednu proizvodnju u cijeloj EU-u. Dio članica blagog i umjerenog klimatskog pojasa već bilježi nestabilne zalihe, a u nekima su zalihe gnojiva znatno ispod razine potrebne za predstojeću sezonu.
Za Hrvatsku, čija poljoprivreda ima specifične izazove poput niže razine samodostatnosti i ovisnosti o uvozu inputa, takvi poremećaji mogu dodatno otežati planiranje proizvodnje i utjecati na troškove proizvodnje hrane.
Europska poljoprivredna udruženja, uključujući i članice u sklopu HPK-a, pozivaju na privremenu suspenziju CBAM-a za gnojiva dok se ne uspostavi stabilan i transparentan sustav nabave i cijena. Također se zagovara poticanje domaće proizvodnje gnojiva i brži razvoj alternativnih izvora, poput bioplinskih i biometanskih postrojenja koja bi mogla osigurati lokalnu opskrbu.
