Incidencija poremećaja mentalnog zdravlja, posebno F dijagnoza, kontinuirano raste, osobito među mlađim osobama, kako u Hrvatskoj, tako i širom svijeta. Unatoč zabrinjavajućim statistikama, ovo povećanje za sada nije značajno utjecalo na službene podatke o bolovanjima, što su neki stručnjaci predviđali. Očekuje se da će se ovaj trend manifestirati u sljedećih 5 do 10 godina, budući da su najizraženiji problemi kod mladih koji tek započinju radnu karijeru, a njihovi izazovi trenutno se ogledaju u većem broju izostanaka iz škola i fakulteta, navodi Jutarnji list.
Podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) pokazuju da je u prethodnoj godini zbog F dijagnoza zabilježeno 33.499 bolovanja, što je slično prethodnoj godini. Od ukupnog broja od 1.421.502 bolovanja, 33.587 je otvoreno zbog mentalnih poremećaja, što čini 2,36% svih bolovanja. Ovaj postotak se drži u okviru sličnih vrijednosti iz prethodnih godina: 2022. godine iznosio je 2,28%, 2021. godine 2,7%, a 2020. godine 2,64%.
Važno je napomenuti da bolovanja uzrokovana F dijagnozama traju znatno duže od prosjeka. Dok prosječno bolovanje traje oko 13 dana, bolovanja zbog mentalnog zdravlja često premašuju 60 dana, a u posljednjih pet godina trajanje se kretalo između 62 i 69 dana. Stručnjaci predviđaju daljnji porast bolovanja povezanih s F dijagnozama u budućnosti, navodeći pandemiju COVID-19 i promjene u životnim stilovima mladih, koji su pod velikim pritiskom društvenih mreža, kao ključne uzroke.
Analiza pokazuje da su osobe srednje životne dobi (41-50 godina) najviše pogođene bolovanjima zbog F dijagnoza, dok je među mlađima (18-30 godina) taj broj još uvijek relativno nizak. Zabrinjavajući su i rastući trendovi anksioznosti, depresije, opsesivno-kompulzivnih poremećaja i ovisnosti, osobito o kockanju, među mladima. Stručnjaci ističu da “patnja generacije Z” objektivno veća nego kod prethodnih generacija, što potvrđuju brojna istraživanja.
