Hrvatska i dalje bilježi negativne demografske trendove. Tijekom 2025. godine broj umrlih bio je znatno veći od broja novorođene djece, što potvrđuje nastavak dugogodišnjeg pada prirodnog prirasta stanovništva. Prema dostupnim podacima, prošle godine u zemlji je preminulo 53.564 osoba, dok je rođeno 32.991 dijete.
Ovi podaci pokazuju da je razlika između broja rođenih i umrlih i dalje velika, što dodatno naglašava demografske izazove s kojima se država suočava posljednjih desetljeća.
Kad je riječ o imenima koja su roditelji najčešće birali za dječake, na samom vrhu ljestvice nalazi se Luka. To ime dobilo je 622 novorođenih dječaka tijekom prošle godine. Slijedi Jakov, kojeg je ponijelo 514 dječaka.
Na popisu najčešćih imena nalaze se i Toma te David, dok su među prvih deset još Niko, Ivan, Petar, Roko, Noa i Mateo.
Kod djevojčica je situacija nešto drugačija jer su roditelji češće birali modernija imena. Najčešće ime bilo je Nika, koje je dobilo 372 djevojčice. Odmah iza njega nalaze se Mia i Rita, dok su među najčešćima još i Lucija te Marta. Na popisu popularnih imena za djevojčice nalaze se i Mila, Ema, Eva, Sara i Lara.
Iako se trendovi u imenima mijenjaju, mnoge obitelji i dalje biraju tradicionalna imena, osobito kada je riječ o dječacima. U nekim obiteljima ta se imena prenose generacijama, pa roditelji djeci daju imena svojih djedova ili drugih članova obitelji.
Unatoč raznolikosti imena, demografski podaci jasno pokazuju da Hrvatska i dalje bilježi značajan pad broja stanovnika, jer broj rođenih već godinama ne uspijeva nadmašiti broj umrlih.
