Dok jedni u veljači čekaju snijeg, a drugi maštaju o proljeću, 10. veljače svijet slavi jedan od najkorisnijih izuma u povijesti čovječanstva – kišobran. Bilo da je sklopiv, šaren, proziran ili onaj klasični crni, ovaj vjerni pratitelj zaslužio je svoj dan u kalendaru.
Od simbola moći do svakodnevnog predmeta
Povijest kišobrana ne počinje s kišom, već sa suncem. Riječ umbrella dolazi od latinske riječi “umbra”, što znači sjena.
- Drevni Egipat i Kina: Prvi “suncobrani” koristili su se prije više od 4000 godina. U Egiptu su bili statusni simbol koji su smjeli koristiti samo plemići i kraljevi.
- Kineska revolucija: Kinezi su bili prvi koji su svoje suncobrane premazali voskom i lakom kako bi ih učinili vodootpornima, stvorivši tako prvi pravi kišobran.
- Europski modni detalj: U Europi su dugo smatrani isključivo ženskim modnim dodatkom. Tek je u 18. stoljeću Englez Jonas Hanway počeo javno nositi kišobran, trpeći ismijavanje prolaznika, da bi na kraju postavio temelje trendu koji će osvojiti svijet.
Jeste li znali? (Zanimljive činjenice)
Zasluge za “Moderni” kišobran: Prvi sklopivi kišobran izumio je Hans Haupt 1928. godine, jer mu je zbog ozljede bilo teško nositi dugi štap dok je hodao s kišobranom.
Mary Poppins efekt: Kišobran nije samo alat; on je filmska zvijezda! Od “Singin’ in the Rain” do Rihanninog hita “Umbrella”, on je simbol zaštite, stila, pa čak i magije.
Šestina kišobrana – hrvatski unikat
Kada govorimo o kišobranima, ne možemo zaobići naš Šestinski kišobran. Sa svojom prepoznatljivom crvenom bojom i šarenim prugama na rubovima, on je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro i jedan od najljepših suvenira Zagreba. Prema legendi, njegova crvena boja nastala je od siline ljubavi dvoje mladih, a danas je neizostavan dio zagrebačke tržnice Dolac
