Ulaganja u mlade, znanje i obrazovanje apsolutno je dobro planirani ulog u budućnost i najbolja moguća investicija, a ne puki proračunski trošak. To polako, ali čini se sigurno, shvaća i u praksi primjenjuje i glavnina hrvatskih gradova. Danas su stipendije stoga obavezna stavka u manje-više svim gradskim budžetima. Nema ih tek nekoliko gradova, pa i oni to uglavnom pokrivaju subvencioniranjem kamata učeničkih ili studentskih kredita. Prebirući po prikupljenim podacima, nailazimo na popriličnu šarolikost u konceptima stipendiranja, uvjetima, kriterijima, pojedinačnim i ukupnim iznosima, koje gradovi izdvajaju za stipendije iz Proračuna. Potonji se iznosi kreću od 11.300 do 5.786.800 eura koliko izdvaja Grad Zagreb. No, kako Zagreb administrativnom specifičnošću i naročito ‘težinom’ blagajne ne možemo realno uspoređivati s ostalim gradovima, i u ovoj ćemo ga demografskoj priči promatrati kao zasebnu kategoriju istraživanja.
Biti školarac ili student- posebno ako se stručno ili akademsko znanje i zvanje stječe izvan vlastitog prebivališta- odavno, a naročito danas u doba progresivne recesije, inflacije i općenito galopirajućih troškova života, znači i pretpostavlja značajnu financijsku stavku za prosječnu obitelj u RH. Upravo iz toga razloga stipendija, osobito u nekim izdašnijim slučajevima, nudi konkretan oslonac kako samim učenicima i studentima, tako i njihovim roditeljima. Naime, uz podršku ove vrste, ipak se koliko-toliko kvalitetnije rješava pitanje prehrane i stanovanja, a povremeno je i lakše priuštiti kakav izlazak s društvom, odlazak na utakmicu, koncert ili neku drugu željenu sitnicu u svakodnevnici studenata i školaraca.
Iako usporedba apsolutnih iznosa često i nije relevantna ukoliko se ne stavi u omjer s Proračunom, navest ćemo da preko 20 analiziranih gradova u zemlji izdvaja za stipendije iznad 100.000 eura, a njih 40 i više iznad 50.000 eura. Gledajući ‘per capita‘ , gradski budžeti namijenjeni studentima i učenicima kreću se po stanovniku od 1 i nešto do preko 60 eura.
Koliko njih, na kakav način, i u kojim konkretnim iznosima za tu namjenu izdvaja sredstava, provjerili smo u novom sveobuhvatnom istraživanju u kojemu smo prikupili brojčane podatke iz sedamdesetak hrvatskih gradskih uprava. Istražili smo koliko naši gradovi izdvajaju za stipendije, koliki su maksimalni iznosi učeničkih i studentskih stipendija u aktualnoj akademskoj godini, tko ima najviša godišnja stipendijska ulaganja s obzirom na broj stanovnika, i tko je najviše u odnosu na proteklu godinu podigao ukupan proračunski, ali i pojedinačni iznos mjesečnih potpora školarcima i studentima.
Evo i što nam kažu brojke i podaci iz promatranih gradova…
Osim Zagreba, značajnu svotu novca za svoje učenike i studente u ovoj je godini osigurao Grad Varaždin – 500.000 eura, koji u 2024. dijeli iznosom 10 posto više stipendije učenicima, odnosno 13-16 posto više studentima. Slijedi Grad Koprivnica koji je za stipendije osigurao – 396.348 eura. Nakon njega na rang-listi ukupnih stipendijskih izdvajanja slijede Grad Biograd na Moru – 367.000 eura, Grad Vinkovci – 314.000 eura, Grad Dubrovnik – ravno 300.000 eura, Grad Vukovar – 292.307, Grad Čakovec – 286.297, Grad Solin – 262.519, Grad Rovinj – 226.900, a Top 10 zaokružuje Grad Rijeka– 222.000 eura.
Među vodećih deset na tom polju već su standardno poziciju opet zauzeli redom ‘mali’ i ‘srednji’ gradovi, uz usamljenu ‘veliku’ Koprivnicu, no stipendijska je stavka u proračunu postala nezaobilazna konstanta u gotovo svim gradovima i među najistaknutijima demografskim mjerama, kojih se, podsjetimo i sada, većina, nisu odricali, a niti ih, barem ne značajnije, korigirali ni uslijed korona krize u razdoblju 2020. – 2022. Kod stipendija, iznad 12 eura po stanovniku izdvaja navedenih 10 gradova, između 10 i 12 eura po glavi stanovnika – 9 gradova, najviše ih ipak- između 3 i 10 PC eura- 44 analizirana grada.
