Prije više od 3200 godina istočno Sredozemlje, sjeverna Afrika i Bliski istok bili su dom uspješnih i međusobno povezanih civilizacija. Ipak, oko 12. st. pr. Kr., ta cvjetajuća mreža društava neobjašnjivo je propala, gurnuvši mnoge regije u “mračno doba”.
Takozvani kolaps brončanog doba utjecao je na neke od najistaknutijih sila toga doba, uključujući Srednjoasirsko Carstvo, Novo egipatsko kraljevstvo, Hetitsko Carstvo, Mikenjane u Grčkoj, Minojce na Kreti i Trojance.
Ta društva s tehnološkim inovacijama i kulturnim dostignućima, suočila su se s propašću kako su gradovi padali, pisma nestajala, a napredak zastajao. Brončano doba, započelo oko 3300. pr. Kr., bilo je obilježeno revolucionarnom upotrebom brončanog oruđa i oružja.
“Taj izdržljivi metal, slitina bakra i kositra, dao je tim civilizacijama tehnološku prednost u inženjerstvu, ratovanju i umjetnosti. U tom je razdoblju došlo i do rasta urbanih središta, složenih političkih sustava i stvaranja klinastog pisma”, objašnjava povjesničar Tom Hale.
Međutim, to zlatno doba prekinuto je u 12. st. pr. Kr. U svojoj knjizi “1177. pr. Kr.: Godina propasti civilizacije”, arheolog Eric Cline identificira 1177. pr. Kr. kao prekretnicu kada se ubrzao pad društva.
Tijekom nekoliko desetljeća, pobune, ratovi i ekološke katastrofe udružili su se kako bi demontirali međusobno povezane sustave koji su definirali to doba. Povjesničari i arheolozi predložili su nekoliko teorija kako bi objasnili propast tih moćnih društava.
Jedno od objašnjenja o kojima se najviše raspravlja jest dolazak enigmatičnih “Naroda mora”, izraza koji se koristi za opisivanje pljačkaških skupina za koje se vjeruje da su napadale gradove diljem Anatolije, Cipra, Kanaana i Egipta.
Ti pomorski osvajači nisu ostavili nikakve pisane tragove, a njihov identitet ostaje neizvjestan. Oni možda nisu bili jedinstvena kultura, već skup raseljenih naroda. Njihovi upadi često se navode kao glavni čimbenik u širokom napuštanju gradova tijekom tog razdoblja.
Nadalje, znanstvenici su ukazali na ranjivost centraliziranih, hijerarhijskih političkih sustava. Cijeli članak pročitajte na dnevno.hr.
