Njemačka vlada priprema veliku reformu sustava socijalne pomoći kojom želi potaknuti nezaposlene na veću aktivnost i preuzimanje odgovornosti u traženju posla. Dosadašnji program poznat kao Bürgergeld („građanski doplatak“) uskoro će biti zamijenjen novim sustavom pod nazivom Grundsicherung, što u prijevodu znači „osnovna sigurnost“ ili „osnovni dohodak“.
Reforma, koju su dogovorile stranke CDU, CSU i SPD, trebala bi stupiti na snagu početkom 2026. godine, a donosi znatno stroža pravila za primatelje socijalne pomoći.
Stroži uvjeti i sankcije za odbijanje suradnje
Svi koji primaju potporu morat će redovito dolaziti na obavezne sastanke u centre za zapošljavanje i prihvatiti ponuđeni posao ili mjeru aktivacije, poput tečajeva, prekvalifikacija, prakse ili probnog rada kod poslodavca.
U suprotnom slijede jasne i konkretne posljedice:
Prvi put – ako osoba ne dođe na dogovoreni termin, zakazuje se novi.
Drugi put – smanjenje pomoći za 30 %.
Treći put – potpuna obustava državnih isplata, uključujući pokrivanje stanarine i troškova grijanja, ako i dalje nema suradnje.
U slučajevima kada nezaposleni više puta odbije razuman posao, moguće su i dugotrajnije sankcije, osim ako postoje opravdane životne okolnosti zbog kojih osoba nije mogla prihvatiti ponudu.
Vlada poručuje: Sustav mora biti pravedan
Njemačka ministrica za socijalna pitanja Bärbel Bas naglasila je kako cilj reforme nije kažnjavanje, već uspostava pravednijeg sustava koji nagrađuje one koji žele raditi i sudjelovati u društvu, dok se sankcije odnose isključivo na one koji sustavno odbijaju suradnju.
Prema njezinim riječima, država će i dalje štititi građane koji se trude pronaći posao, ali neće tolerirati zlouporabu socijalnih naknada.
Treba li Hrvatska slijediti ovaj primjer?
Njemačka reforma potaknula je rasprave i u drugim europskim zemljama. Dok jedni smatraju da je takav model nužan kako bi se smanjila ovisnost o socijalnim davanjima, drugi upozoravaju da bi pretjerana strogoća mogla dovesti do dodatnih socijalnih problema.
Pitanje koje se sada postavlja glasi: bi li i Hrvatska trebala postrožiti sustav socijalne pomoći kako bi se potaknulo aktivno traženje posla i odgovorniji odnos prema državnoj potpori?
