Čakovec
13
+23°C

[ANKETA] Hrvatska spremna povećati izdvajanja za obranu na 5 posto BDP-a: Koliko trenutno izdvajamo i što bi to značilo za umirovljenike?

Istaknuto

Popularno

Hrvatska se priprema za značajno povećanje izdvajanja za obranu, usklađujući se s novim smjernicama NATO-a koje predviđaju ulaganje od 5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) do 2032. godine. Ova odluka, potvrđena od strane predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i ministra obrane Ivana Anušića, dolazi u svjetlu sve složenijeg globalnog sigurnosnog okruženja, uključujući sukobe u Ukrajini i na Bliskom istoku. No, dok se Hrvatska obvezuje na jačanje obrambenih kapaciteta, postavlja se pitanje: bi li dodatna sredstva bila bolje usmjerena na poboljšanje uvjeta umirovljenika? U ovom članku analiziramo trenutna i buduća izdvajanja te razmatramo alternative.

Trenutna izdvajanja za obranu

Prema podacima Ministarstva obrane, Hrvatska je 2025. godine dosegla izdvajanja od 2 posto BDP-a za obranu, što je značajan napredak u odnosu na ranije godine kada su izdaci bili ispod tog praga. Na temelju procjena Hrvatske narodne banke, BDP Hrvatske za 2024. iznosio je oko 80 milijardi eura. To znači da trenutna izdvajanja za obranu iznose približno 1,6 milijardi eura godišnje. Od toga, značajan dio (oko 29 posto) usmjeren je na modernizaciju Oružanih snaga, uključujući nabavu borbenih aviona Rafale, helikoptera Black Hawk, oklopnih vozila Bradley i obalnih ophodnih brodova.

Buduća izdvajanja s 5 posto BDP-a

Prema najavama s NATO samita u Bruxellesu, Hrvatska podržava cilj povećanja izdvajanja na 5 posto BDP-a do 2032., od čega bi 3,5 posto bilo namijenjeno izravnim vojnim izdacima, a 1,5 posto za širu sigurnosnu infrastrukturu, poput zračnih luka, prometnih koridora i sustava za upravljanje migracijama. Ako uzmemo da će BDP Hrvatske do 2032. rasti (procjene predviđaju godišnji rast od oko 2-3 posto), možemo pretpostaviti da će BDP doseći oko 90 milijardi eura do tog roka. S izdvajanjem od 5 posto, ukupni godišnji izdaci za obranu i sigurnost dosegli bi 4,5 milijardi eura, što je povećanje od gotovo 3 milijarde eura u odnosu na sadašnjih 1,6 milijardi.

Usporedba s potrebama umirovljenika

Pitanje preraspodjele sredstava za umirovljenike iznimno je važno, s obzirom na to da Hrvatska ima jedan od najnižih prosjeka mirovina u Europi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), prosječna starosna mirovina u 2024. iznosila je oko 550 eura mjesečno, a značajan broj umirovljenika prima mirovine ispod granice siromaštva. Ukupni proračun za mirovine u 2024. bio je oko 5,5 milijardi eura, što čini značajan dio državnog proračuna.

Za što bolje da se Vlada pobrine?

Rezultati

Loading ... Loading ...

Ako bi Hrvatska odustala od povećanja izdvajanja za obranu na 5 posto i zadržala trenutnih 2 posto, uštedjela bi približno 2,9 milijardi eura godišnje (razlika između 4,5 i 1,6 milijardi). Ova sredstva mogla bi se usmjeriti na poboljšanje mirovinskog sustava, primjerice:

  • Povećanje prosječne mirovine: Dodatnih 2,9 milijardi eura omogućilo bi povećanje prosječne mirovine za oko 400 eura mjesečno za 600.000 umirovljenika, što bi značajno podiglo životni standard.
  • Socijalna sigurnost: Dio sredstava mogao bi se uložiti u programe socijalne skrbi, zdravstvenu zaštitu za starije osobe ili besplatne usluge poput prijevoza i kućne njege.
  • Pravednija raspodjela: Fokus na najugroženije umirovljenike, poput onih s minimalnim mirovinama, mogao bi značajno smanjiti stopu siromaštva među starijom populacijom.

Sigurnost ili socijalna pravednost: što je prioritet?

Povećanje izdvajanja za obranu na 5 posto BDP-a ima svoje opravdanje u trenutnom geopolitičkom kontekstu. Sukob u Ukrajini, eskalacija na Bliskom istoku i sve veće globalne tenzije ukazuju na potrebu za jačanjem obrambenih kapaciteta. Hrvatska, kao članica NATO-a i EU-a, obvezala se pratiti savezničke smjernice, a ulaganja u kibernetičku sigurnost, protuzračne sustave i infrastrukturu dvojne namjene (vojne i civilne) smatraju se ključnima za sigurnost zemlje. Jandroković je naglasio da su ova ulaganja „u nacionalnom interesu“ i da nisu „nečiji hir“, već odgovor na promijenjenu sigurnosnu situaciju.

S druge strane, preraspodjela sredstava prema umirovljenicima mogla bi imati dalekosežne društvene koristi. Poboljšanje životnog standarda umirovljenika povećalo bi potrošnju, potaknulo gospodarski rast i smanjilo društvene nejednakosti. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ističe da bi veća izdvajanja za obranu mogla potaknuti gospodarski rast za 0,6 postotnih poena kroz razvoj obrambene industrije, no ulaganje u mirovine moglo bi imati sličan multiplikativni učinak na domaću potrošnju.

Hrvatska trenutno izdvaja oko 1,6 milijardi eura za obranu (2 posto BDP-a), dok bi s 5 posto BDP-a do 2032. izdvajanja dosegla 4,5 milijardi eura. Ovo povećanje značilo bi značajno jačanje obrambenih sposobnosti, ali i veliko opterećenje za proračun, potencijalno na štetu drugih sektora poput socijalne skrbi. Preusmjeravanje dodatnih sredstava prema umirovljenicima moglo bi značajno poboljšati njihov životni standard i smanjiti siromaštvo, no to bi zahtijevalo političku volju i ravnotežu između sigurnosnih i socijalnih prioriteta.

Konačna odluka ovisit će o strateškim prioritetima Vlade, ali i o javnom mišljenju, budući da povećanje obrambenih izdataka može izazvati kritike ako se ne objasni potreba za njima. Hrvatska stoji pred izazovom – ulagati u sigurnost ili u socijalnu pravdu? Možda je odgovor u pronalaženju ravnoteže koja će omogućiti i jedno i drugo, uz racionalno upravljanje resursima i transparentnu komunikaciju s građanima.

Nove objave:

Gold Aug 25 
2.839,61 €  1,12%  
Bitcoin EUR 
100.542,34 €  0,19%  
Crude Oil Sep 25 
55,47 €  1,32%  
Ethereum EUR 
3.255,93 €  2,26%  
USD/EUR 
0,8515 €  0,08%  
Gold Aug 25 
2.839,61 €  1,12%  
Bitcoin EUR 
100.542,34 €  0,19%  
Crude Oil Sep 25 
55,47 €  1,32%  
Ethereum EUR 
3.255,93 €  2,26%  
USD/EUR 
0,8515 €  0,08%