Njemački sustav socijalne sigurnosti, koji se desetljećima smatrao jednim od najstabilnijih na svijetu, nalazi se pred povijesnim izazovom. Prema najnovijim projekcijama instituta IGES, radnici u Njemačkoj mogli bi se suočiti s drastičnim smanjenjem neto primanja zbog rekordnog rasta doprinosa.
Crne prognoze: Doprinosi preko 50%?
Glavna poruka analize je upozoravajuća: ako se ne provedu hitne strukturne reforme, ukupni doprinosi za socijalno osiguranje (zdravstveno, mirovinsko, osiguranje za njegu i nezaposlenost) mogli bi do 2035. godine premašiti 53% bruto plaće.
U praksi, to znači da bi radnik s bruto plaćom od 4.000 eura, nakon što se oduzmu svi doprinosi i porezi, na ruke dobio tek nešto više od 2.000 eura.
Gdje odlazi novac?
Rast troškova raspoređen je na nekoliko ključnih stupova:
- Zdravstveno osiguranje: Već sljedeće godine očekuje se skok s 17,7% na 18,3%, dok bi do 2033. doprinosi mogli dosegnuti granicu od 20%.
- Mirovinsko osiguranje: Zbog demografskih promjena (starenje stanovništva), predviđa se rast sa sadašnjih 18,6% na oko 21% do 2035. godine.
- Dugotrajna skrb (njega): Troškovi brige o starijima rastu, pa bi doprinosi sa sadašnjih 3,8% mogli skočiti na 5%.
- Osiguranje za nezaposlenost: Predviđa se blagi porast s 2,6% na 3,4%.
Uzroci krize
Stručnjaci ističu dva glavna razloga za ovakav razvoj događaja. Prvi je demografski slom – sve je manje radno sposobnog stanovništva koje uplaćuje u sustav, dok broj umirovljenika i onih kojima je potrebna skrb raste. Drugi razlog je istek saveznih zajmova kojima je država dosad krpala rupe u zdravstvenom i socijalnom fondu, uz istovremeni golemi rast troškova liječenja i medicinskih usluga.
Postoji li rješenje?
Osiguravajuća kuća DAK-Gesundheit, koja je naručila ovo istraživanje, poziva na hitan “stabilizacijski pakt”. Neki od predloženih koraka uključuju:
- Smanjenje PDV-a na lijekove s 19% na 7%.
- Strogu kontrolu rashoda kako bi oni pratili isključivo rast prihoda.
- Veće sudjelovanje države iz općih poreznih prihoda kako bi se rasteretile same plaće radnika.
Za milijune stranih radnika, uključujući i desetke tisuća s naših prostora, Njemačka bi mogla izgubiti titulu “obećane zemlje” ako se ovaj trend nastavi. Pad kupovne moći i životnog standarda postaju realna prijetnja, a pitanje “isplati li se raditi” moglo bi postati ključna tema njemačke politike u godinama koje dolaze.
