Prošlog je tjedna u javno savjetovanje pušten Nacionalni plan stambene politike Hrvatske do 2030. godine kojem je jedan od ciljeva omogućiti građanima priuštivo stanovanje u idućih pet godina. Izračunali smo koliko bi u tom periodu trebale porasti plaće, odnosno koliko bi trebale pasti cijene nekretnina da bi prosječnom stanovniku stanovanje uistinu bilo priuštivo.
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u svom je planu jasno definiralo da se priuštivost stanovanja može računati na dva načina. Priuštivim se smatra kad troškovi stanovanja s režijama ne prelaze 30 posto plaće zaposlenih članova kućanstva ili onaj iznos koji ostane ako se od dvaju minimalnih plaća oduzmu troškovi života za četveročlanu obitelj s dvoje djece starije od 14 godina.
Prema našim izračunima, Zagrepčani s prosječnim primanjima koji unajmljuju stan ili otplaćuju kredit na troškove stanovanja troše gotovo 70 posto svojih primanja. Tek ako pronađu cimera ili partnera, mogu živjeti na rubu “priuštivosti” po europskim standardima.
Najam stana
Za računicu smo koristili podatke primjenjive na grad Zagreb. Prema podacima objavljenima na stranicama Grada, medijalna neto plaća Zagrepčana kreće se oko 1.300 eura. Istovremeno prosječna cijena najma dvosobnog stana od 50-ak kvadrata u glavnom gradu, prema informacijama koje nam je ustupio predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović, iznosi od 600 do 700 eura.
Uz režije koje se kreću oko 150 eura, to bi značilo da samac na troškove života mora izdvojiti više od 65 posto svojih ukupnih primanja. Ako se u računicu uzme par s prosječnim plaćama koji stanuje u istom stanu, situacija je nešto bolje te sa zajedničkim primanjima taman ulaze u okvir priuštivog stanovanja koji je definiralo ministarstvo.
U najnepovoljnijoj situaciji nalaze se oni koji primaju minimalnu plaću od 750 eura koji su prisiljeni živjeti s cimerima kako bi uopće preživjeli u Zagreb. Ako se u računicu ukalkulira i dvoje djece starije od 14 godina, potpuno je jasno kako čak niti oni s prosječnim primanjima ne mogu priuštivo stanovati ukoliko nemaju vlastitu nekretninu.
Kupnja stana
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku cijena kvadratnog metra novog stana u Zagrebu u prvoj polovici 2024. godine iznosila je 2.830 eura, dok je prosječna cijena kvadrata prema podacima Burze nekretnina bila 2.280 eura po kvadratu. Iz toga proizlazi kako je za kupnju 50 četvornih metara novogradnje potrebno 141.500 eura, no listajući oglase nekretninu po toj cijeni u Zagrebu je nemoguće pronaći.
Ako to Zagrepčanu ipak pođe za rukom, uz podizanje kredita na trideset godina, mjesečno će banci plaćati oko 670 eura ako mu kredit bude odobren. Uz režije koje mora platiti, na kraju će na troškove života odvajati gotovo isti iznos kao i osoba u najmu. Oni s primanjima manjim od medijalnih, a pogotovo Zagrepčani koji žive s minimalnim primanjima, nemaju šanse za kupnju ikakve nekretnine na području grada te su osuđeni većinu svojih primanja trošiti na plaćanje najma.
Iz svih ovih podataka može se zaključiti da bi se prosječni Zagrepčanin mogao pohvaliti kako mu je stanovanje priuštivo po standardima vlade, samo ako njegova neto plaća iznosi minimalno 2.800 eura. Ukoliko plaće ostanu na ovim razinama, cijene najma i kupnje stana trebale bi biti niže gotovo 40 posto. Cijeli članak pročitajte na dnevno.hr.
