Američki predsjednik Donald Trump suočava se s jednim od najvećih političkih udaraca otkako se vratio u Bijelu kuću. Demokratska stranka ostvarila je uvjerljivu pobjedu na međuizborima za američki Kongres i, prema objavljenim projekcijama, preuzela kontrolu nad oba doma – Zastupničkim domom i Senatom.
Rezultati izbora održanih 3. studenoga predstavljaju ozbiljan preokret na američkoj političkoj sceni. Republikanci su izgubili potporu u nizu saveznih država u kojima su dosad imali snažno uporište, a demokrati su ostvarili rezultate koji bi mogli značajno promijeniti političke odnose u Washingtonu.
Na izborima se biralo svih 435 članova Zastupničkog doma te 35 od ukupno 100 senatora. Za većinu u Zastupničkom domu potrebno je 218 zastupničkih mjesta, dok je za kontrolu Senata potrebno najmanje 51 mjesto.
Poraz republikanaca posebno je značajan u Senatu, gdje su demokrati osvojili nekoliko mjesta u državama koje su godinama bile uporišta Republikanske stranke. Među najvećim iznenađenjima su pobjede u Teksasu i Kansasu, gdje demokrati dugo nisu uspijevali osvojiti senatorska mjesta.
U Teksasu je demokrat James Talarico pobijedio republikanca Kena Paxtona. Takav rezultat posebno je odjeknuo jer demokratski kandidat nije osvojio senatorsko mjesto u toj saveznoj državi još od 1988. godine.
Demokratima je odlučujuću, 51. senatorsku poziciju donijela pobjeda Josha Tureka u Iowi, čime je potvrđeno preuzimanje većine i u gornjem domu Kongresa.
Pobjeda otvara novo poglavlje američke politike
Demokratski čelnik Hakeem Jeffries sada ima priliku preuzeti mjesto predsjednika Zastupničkog doma, a time bi mogao postati prvi Afroamerikanac na toj dužnosti u američkoj povijesti.
Pobjeda demokratima daje znatno veći politički utjecaj u preostale dvije godine Trumpova predsjedničkog mandata. Kontrolom Kongresa moći će pokretati istrage o radu njegove administracije, preispitivati pojedine odluke Bijele kuće i otežavati provedbu predsjednikovih političkih planova.
Trump je nakon objave rezultata priznao da su republikanci doživjeli težak poraz, ali je poručio da je spreman surađivati s demokratima. Istodobno je upozorio da će koristiti predsjedničko pravo veta ako se ne bude slagao s prijedlozima zakona.
Izborni rezultati pokazuju da su birači nezadovoljstvo iskazali ponajprije zbog rasta troškova života, političkog smjera administracije i rata s Iranom.
Riječ je o međuizborima koji se tradicionalno održavaju na polovici predsjedničkog mandata, a često se smatraju svojevrsnim referendumom o radu aktualnog predsjednika. Ovoga puta poruka birača za Trumpa i republikance bila je posebno neugodna.
