Društvene mreže preplavio je novi trend koji među mladima postaje sve popularniji. Zove se Moneymaxxing, a iza neobičnog naziva krije se zapravo vrlo jednostavna ideja: zarađivati više, trošiti pametnije i što bolje iskoristiti novac koji vam ostane.
Za razliku od trendova koji potiču luksuznu potrošnju i pokazivanje skupog životnog stila, Moneymaxxing mlade usmjerava prema štednji, dodatnim izvorima prihoda i ulaganju.
Cilj je dobro razmisliti gdje novac odlazi, smanjiti nepotrebne troškove i pokušati povećati prihode. Na društvenim mrežama tako se dijele savjeti o otkazivanju nepotrebnih pretplata, dodatnim poslovima, preprodaji stvari koje više ne koristimo te različitim oblicima ulaganja.
Financijski stručnjak Toni Milun ističe tri ključna pitanja: kako zarađivati više, kako pametnije trošiti na ono što nam zaista treba te gdje ulagati novac kako bismo si u budućnosti mogli priuštiti automobil, polog za stan ili sigurniju mirovinu.
No interes za novac ne znači nužno i dobro financijsko znanje. Prema Hanfinu istraživanju iz 2025. godine, srednjoškolci su ostvarili samo 31 posto rezultata u području financijskog znanja, 55 posto u financijskom ponašanju te 42 posto kada je riječ o odnosu prema novcu.
Upravo zato stručnjaci upozoravaju da Moneymaxxing može imati i svoju opasnu stranu. Uz savjete o štednji i ulaganju internetom se šire i ponude koje obećavaju brzu i gotovo nestvarnu zaradu.
Poseban oprez potreban je kod lažnih investicijskih platformi koje obećavaju ogromne mjesečne prinose. Pravilo je jednostavno: kada nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, vrlo često i jest.
Moneymaxxing tako može biti koristan poticaj mladima da počnu ozbiljnije razmišljati o vlastitim financijama, ali samo pod uvjetom da štednju i ulaganje ne zamijene potragom za brzom zaradom.
