Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Dražen Kutleša u lipnju 2022. godine obaviješten je o optužbama za seksualno zlostavljanje maloljetnog sjemeništarca protiv jednog svećenika. Unatoč tome, HBK je pod njegovim vodstvom samo šest mjeseci kasnije donio odluku koja otvara ozbiljna pitanja o Kutlešinoj ulozi te načinu na koji se vrha Crkve nosi s ovim slučajem.
Slučaj se odnosi na zlostavljanje polaznika Malog sjemeništa na zagrebačkoj Šalati s početka 2000-ih godina, kada je žrtva imala 16 godina, o čemu je prva izvijestila Nova TV. Iz Zagrebačke nadbiskupije za portal Dalmacija Danas tvrde kako je Kutleša po saznanju postupao prema važećim propisima te da nedvosmisleno podržava temeljito i nepristrano rasvjetljavanje slučaja. Dodaju i kako je u komunikaciji s Apostolskom nuncijaturom utvrđeno da je svećenik T. K. u to vrijeme već ispitivao navode, a isti je svećenik kasnije vodio i vatikansku istragu.
Napredovanje u službi unatoč teškim optužbama
Međutim, početkom 2023. godine – pola godine nakon što je Kutleša doznao za optužbe – HBK je osumnjičenom svećeniku produžio petogodišnji mandat u jednom od svojih važnih tijela nadležnih za katoličke škole. Iako su pojedini biskupi već godinama znali za optužbe o kojima se govorilo u crkvenim krugovima, nije poznato je li Kutleša prije te odluke ostale biskupe službeno izvijestio o informacijama kojima raspolaže.
Službena vatikanska istraga započela je u veljači 2023., no svećenik ni tada nije smjenjen s dužnosti. Štoviše, u kolovozu 2025. godine, dok se vatikanska istraga bližila kraju, požeški biskup Ivo Martinović postavio ga je za župnika. S te je dužnosti razriješen tek godinu dana poslije – i to tek nakon novinarskog upita upućenog biskupu.
Crkveni zakoni jasno predviđaju mogućnost privremene smjene svećenika s dužnosti čim započne istraga za seksualno zlostavljanje maloljetnika. I HBK i biskup Martinović imali su pravnu osnovu za taj potez, ali je nisu iskoristili. Osumnjičeni je svećenik i desetak godina ranije napredovao u crkvenoj hijerarhiji kada ga je tadašnji požeški biskup Antun Škvorčević – koji je za optužbe znao godinama – imenovao kanonikom.
Kandidat za biskupa i upozorenje iz Beča
O osumnjičenom svećeniku u crkvenim se krugovima govorilo i kao o potencijalnom kandidatu za biskupa, pri čemu je uživao snažnu podršku biskupa Škvorčevića. Razmjeri slučaja prešli su granice Hrvatske, pa je tadašnji bečki nadbiskup, kardinal Christoph Schönborn, 2018. godine uputio pismo vatikanskom Dikasteriju za biskupe. Schönborn je, doznavši detalje izravno od žrtve, upozorio Vatikan na optužbe protiv kandidata i izrazio sumnju u sustavno zataškavanje unutar hrvatske Crkve. Pretpostavlja se da je upravo njegova reakcija spriječila sporno imenovanie.
Dok je osumnjičeni svećenik godinama primao počasti i napredovao, žrtva i kolega koji je prvi prijavio zlostavljanje doživljavali su prijetnje i šikaniranja.
Crkveni postupak na čekanju
Vatikanska istraga u konačnici je potvrdila da su optužbe vjerodostojne, a Dikasterij za nauk vjere naložio je požeškom biskupu Martinoviću provođenje izvansudskog, upravnog kanonskog postupka. Iako je taj nalog stigao još u travnju, konačna odluka i dalje nije donesena.
Iz HBK poručuju kako je postupak u mirovanju na izričit zahtjev policije kako se ne bi ugrozila civilna istraga. No, ta objašnjenja unutar samih crkvenih krugova nailaze na skepsu – mnogi ističu kako je crkvena istraga prikupila sve ključne dokaze i iskaze još prošle godine te da završetak kanonskog postupka ni na koji način ne bi trebao ometati rad policije i DORH-a.
