Muzej nije samo mjesto u kojem se čuvaju predmeti. Muzej bi trebao biti mjesto susreta, razgovora, učenja i novih iskustava, prostor u koji se ljudi žele vratiti. Upravo takav smjer posljednjih godina sve snažnije gradi Muzej Međimurja Čakovec pod vodstvom ravnateljice Maše Hrustek Sobočan.
Najnovija potvrda takvog rada stigla je ovih dana kada je Čakovec prvi put postao domaćin 14. skupa muzejskih pedagoga Republike Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem. Više od 50 sudionika okupilo se oko pitanja kako suvremeni muzej približiti svim posjetiteljima, učiniti ga dostupnim, uključivim i čvršće povezanim sa zajednicom. Program je obuhvatio više od 40 stručnih predavanja i posterskih izlaganja, uz stručnjake iz više od 30 hrvatskih muzeja i kolege iz inozemstva.
Nije slučajno da je upravo Muzej Međimurja dobio priliku ugostiti ovakav skup. Posljednjih godina ustanova se razvija u smjeru suvremenog muzeja koji ne čuva baštinu iza zatvorenih vrata, nego je približava ljudima, osobito kroz nove interpretacijske sadržaje, edukativne programe i aktivnosti namijenjene različitim skupinama posjetitelja.
Velik dio te priče vezan je uz Mašu Hrustek Sobočan, ravnateljicu koja je zajedno sa svojim stručnim timom Muzej snažno otvorila prema publici. Rezultati su vidljivi i u brojkama. Muzej Međimurja je u 2025. godini zabilježio rekordnih 33.400 posjetitelja, čak 18,5 posto više nego godinu ranije. Održano je 18 izložbi, 79 radionica s 2.368 polaznika te niz manifestacija i popularnih predavanja. Digitalni sadržaji Muzeja ostvarili su više od 19 milijuna pregleda.
Posebno mjesto zauzima Riznica Međimurja, suvremeni muzej nematerijalne baštine u obnovljenoj fortifikaciji Staroga grada. Hologrami, multimedija i interaktivni sadržaji ovdje se spajaju s međimurskim pričama, tradicijom i nasljeđem. Od otvorenja 2021. do kraja svibnja ove godine Riznicu je posjetilo više od 73 tisuće ljudi, a samo tijekom 2025. zabilježila je 14.601 posjetitelja, odnosno 21 posto više nego godinu ranije.
No ono što se posljednjih mjeseci događa u Muzeju možda još bolje pokazuje koliko je njegov program živ.
Početkom rujna atrij Staroga grada postao je pozornica za posebnu binauralnu izvedbu monodrame „Ana Katarina“, u kojoj je glumica Ana Vilenica kroz glas, prostor i zvuk oživjela sudbinu Ane Katarine Frankopan Zrinski.
Istodobno je jedna čakovečka muzejska priča prešla državnu granicu. Izložba „One – umjetnice“, nastala u Muzeju Međimurja, predstavljena je u Galeriji Murska Sobota, gdje je slovenskoj publici predstavljeno stvaralaštvo 26 umjetnica različitih generacija.
U Izložbenom salonu ovih je dana otvorena i izložba Dijane Nazor Čorda „Crni ciklus – iza vidljivoga“, koja kroz 32 rada spaja umjetnost, znanost i infracrvenu tehnologiju, dok je muzejska izložba „Vunasti mamuti – divovi ledenoga doba“ uspješno gostovala u Hrvatskom zagorju.
A program ne staje. Jesen donosi Popularna predavanja petkom, Dane europske baštine te početkom listopada veliki stručni skup Hrvatskog društva arheologa „Na čvorištima kultura – arheološka panorama Sjeverne Hrvatske“.
Sve to pokazuje da Muzej Međimurja danas nije ustanova koja samo „ima program“. On je postao jedno od mjesta na kojem se u Čakovcu redovito nešto događa, gdje se susreću povijest i suvremenost, stručnjaci i građani, djeca i odrasli, umjetnost, znanost i baština.
Naravno, iza svakog uspješnog muzeja stoji cijeli tim kustosa, pedagoga i drugih djelatnika. No smjer ustanove u velikoj mjeri određuje i osoba koja je vodi. Maša Hrustek Sobočan sa svojim suradnicima posljednjih godina pokazuje kako se baština može čuvati bez zatvaranja u prošlost i kako muzej može biti ozbiljna stručna institucija, a istodobno toplo i otvoreno mjesto za ljude.
Možda je upravo zato tema skupa koji je ovih dana održan u Čakovcu tako dobro pristajala njegovu domaćinu: pristupačnost, sudjelovanje i zajednica. Jer Muzej Međimurja sve više upravo to i jest – muzej koji pripada svojoj zajednici.
