Kad nekome zatreba pomoć, Hrvati očito ne ostaju samo na riječima. Novo međunarodno istraživanje pokazalo je da je čak 68 posto hrvatskih građana tijekom prošle godine izdvojilo novac za druge, a po udjelu prihoda koji odlazi na donacije Hrvatska se našla gotovo na samom vrhu Europske unije.
Podaci Charities Aid Foundationa (CAF) pokazuju da su građani Hrvatske tijekom 2025. godine u prosjeku za različite oblike pomoći izdvajali 0,8 posto svojih prihoda. Time je Hrvatska zauzela drugo mjesto među članicama Europske unije, odmah iza Rumunjske, gdje se za pomoć drugima izdvaja oko 0,9 posto prihoda.
Iza Hrvatske ostala je Irska s prosjekom od 0,7 posto, dok je europski prosjek niži i iznosi oko 0,6 posto prihoda. Na svjetskoj razini građani u prosjeku za pomoć drugima izdvajaju oko jedan posto svojih primanja.
Posebno je zanimljivo kome Hrvati najradije pomažu. Najveći dio novca ne odlazi preko velikih organizacija, nego izravno ljudima kojima je pomoć potrebna.
Od ukupnih 0,8 posto prihoda koji se izdvajaju za različite oblike davanja, oko 0,4 posto ide izravno pojedincima u potrebi. Oko 0,2 posto prihoda građani izdvajaju dobrotvornim organizacijama, a približno isti udio odlazi u vjerske svrhe.
To pokazuje da mnogi građani žele znati kome konkretno njihov novac odlazi. Umjesto anonimne donacije, često se odlučuju pomoći određenoj osobi ili obitelji, posebno kada se radi o bolesti, nesreći ili nekoj drugoj teškoj životnoj situaciji.
Takvo ponašanje potvrđuju i ranija domaća istraživanja. Čak 67 posto građana radije bi pomoglo lokalnoj nego međunarodnoj organizaciji, dok se najčešći pojedinačni iznos donacije kreće između 10 i 19 eura.
Na odluku o pomoći snažno utječu i izvanredne situacije. Oko 53 posto građana navodi da ih upravo krizni događaji potiču na doniranje. Gotovo polovica ispitanih, odnosno 46,3 posto, kaže da bi za pomoć drugima izdvajala više kada bi imala veće osobne prihode.
Rezultati su posebno zanimljivi kada se Hrvatska usporedi s najvećim gospodarstvima Europske unije. Građani Njemačke, Francuske i Italije tijekom 2025. godine za različite oblike pomoći u prosjeku su izdvajali oko 0,4 posto svojih prihoda, odnosno upola manje od građana Hrvatske.
Stručnjaci ističu da spremnost na doniranje ne ovisi isključivo o tome koliko netko zarađuje. Važni su osjećaj pripadnosti zajednici, osobne vrijednosti, iskustvo pomaganja te povjerenje u organizacije kojima se novac daje.
U Hrvatskoj se upravo solidarnost u kriznim situacijama godinama posebno ističe. Velike humanitarne akcije, prikupljanje novca za liječenje bolesnih, pomoć obiteljima nakon nesreća ili prirodnih katastrofa redovito nailaze na snažan odaziv građana.
Najnoviji podaci sada pokazuju da takva spremnost na pomoć nije samo dojam. Čak 68 posto Hrvata tijekom 2025. godine na neki je način novčano pomoglo drugima, a Hrvatska je po udjelu primanja koji građani izdvajaju za tu svrhu postala jedna od vodećih država Europske unije.
