Odlazak u mirovinu ne znači da istoga trenutka morate početi koristiti novac koji ste godinama štedjeli u dobrovoljnom mirovinskom fondu. Sredstva iz trećeg mirovinskog stupa mogu ostati na računu, a umirovljenik može čak nastaviti s uplatama ako mu to odgovara.
Član dobrovoljnog mirovinskog fonda sam odlučuje kada će aktivirati isplatu svoje štednje. Čak i kada ispuni uvjete za korištenje novca, ne postoji obveza da ga odmah počne povlačiti. Moguće je nastaviti s redovitim ili povremenim uplatama, ali i potpuno prestati uplaćivati te postojeći iznos jednostavno ostaviti u fondu.
Novac koji ostane na računu pritom ne miruje. Sredstva su i dalje uložena, pa se njihova vrijednost mijenja ovisno o rezultatima fonda i kretanju vrijednosti udjela. To znači da vrijednost štednje može rasti, ali i padati, ovisno o tržišnim kretanjima.
Takvu mogućnost koriste i brojni građani koji su već u mirovini. Krajem lipnja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je čak 91.568 članova starijih od 60 godina. Najviše ih je, 68.442, bilo u dobi između 60 i 69 godina, dok su 21.239 člana imala između 70 i 84 godine. Čak 1.887 članova bilo je starije od 85 godina.
Pravo na korištenje štednje iz trećeg stupa u pravilu se može ostvariti već s 55 godina, neovisno o tome je li osoba tada otišla u mirovinu ili još radi. Za one koji su ugovorili članstvo prije 2019. godine vrijede ranija pravila prema kojima je isplata moguća već od 50. godine.
Štediša pritom ima više mogućnosti. Može zatražiti jednokratnu isplatu dijela sredstava, pri čemu se odjednom može podići najviše 30 posto ukupno ušteđenog iznosa, dok se ostatak može isplaćivati kroz različite oblike mirovine. Ovisno o iznosu i odabranom modelu, isplata može ići preko samog mirovinskog fonda, mirovinskog osiguravajućeg društva ili društva za životno osiguranje.
Važno je, dakle, razlikovati stjecanje prava na novac od obveze njegova korištenja. Samim odlaskom u mirovinu račun u trećem stupu ne mora se zatvoriti, niti štednja mora biti isplaćena.
Upravo je ta fleksibilnost jedna od glavnih karakteristika dobrovoljne mirovinske štednje. Hoće li novac početi koristiti odmah, ostaviti ga uloženog još nekoliko godina ili nastaviti uplaćivati i nakon umirovljenja, štediša može odlučiti prema vlastitim potrebama i financijskoj situaciji.
