Najnovije istraživanje raspoloženja birača donosi zanimljive promjene na hrvatskoj političkoj sceni. Dvije najveće stranke bilježe najslabije rezultate u posljednjih godinu dana, dok Možemo i Most istodobno dolaze do svojih najboljih rejtinga u istom razdoblju. Pokazalo se i da je svaki peti građanin u posljednje tri godine promijenio političke preferencije.
HDZ i dalje uvjerljivo drži prvo mjesto, ali je u kolovozu zabilježio blagi pad te ima potporu 26,6 posto ispitanika.
Na drugom mjestu ostaje SDP, kojemu se pad nastavlja. Najveću oporbenu stranku sada podržava 18,2 posto ispitanika.
S druge strane, Možemo raste na 13,6 posto, dok je Most na 9,3 posto.
Upravo su Možemo i Most ovoga mjeseca došli do svojih najboljih rezultata u posljednjih godinu dana, dok su HDZ i SDP istodobno na najnižim razinama u tom razdoblju.
Umirovljenici pretekli Domovinski pokret
Iza četiri vodeće opcije dolazi Hrvatska stranka umirovljenika s 2,8 posto, koja je ovoga mjeseca prestigla Domovinski pokret.
DP je pao na 2,4 posto potpore.
Sve ostale političke stranke nalaze se ispod dva posto.
Milanović i dalje uvjerljivo najpopularniji
Istraživanje je mjerilo i dojam građana o pojedinim političarima.
Predsjednik Republike Zoran Milanović i dalje je na prvom mjestu među najpopularnijim političarima s 59 posto pozitivnog dojma.
Iza njega su Biljana Borzan i Tomo Medved s po 44 posto, a slijedi Ivan Anušić s 41 posto.
Božo Petrov i Nikola Grmoja imaju po 39 posto pozitivnog dojma, dok je Tomislav Tomašević na 38 posto.
Penava prvi na listi najnegativnijih, Plenković drugi
Na drugom kraju ljestvice nalazi se predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, o kojem negativan dojam ima 61 posto ispitanika.
Odmah iza njega je premijer Andrej Plenković s 58 posto negativnog dojma.
Treći je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić s 52 posto, dok Tomislav Tomašević i predsjednik Sabora Gordan Jandroković imaju po 51 posto negativnog dojma.
Ivana Kekin nalazi se na 49 posto.
Svaki peti birač promijenio politički izbor
Posebno je zanimljiv dio istraživanja koji pokazuje koliko su birači zapravo vjerni svojim političkim opcijama.
Čak 21 posto građana kaže da su u posljednje tri godine promijenili svoje političke preferencije.
Njih 65 posto tvrdi da ih nije mijenjalo, 11 posto nije sigurno, dok tri posto ispitanika nije željelo odgovoriti.
Među onima koji su promijenili politički izbor najveći dio prije tri godine podržavao je SDP – njih 23 posto. HDZ je ranije podržavalo 20,6 posto tih birača, Domovinski pokret 8,8 posto, Most 7,4 posto, a Možemo 5,4 posto.
Korupcija i neispunjena obećanja tjeraju birače od stranaka
Građani koji su promijenili političke preferencije naveli su i razloge zbog kojih su se odlučili okrenuti drugim opcijama.
Na prvom mjestu nalaze se korupcija i kriminal, koje kao glavni razlog navodi 11 posto ispitanika.
Slijede lažna i neispunjena predizborna obećanja te nesposobnost i nedostatak vizije, s po 10 posto.
Devet posto građana kao razlog promjene navodi gubitak povjerenja u političare, a osam posto loše odluke, loš rad i politiku.
Kod birača koji nisu mijenjali politički izbor najvažniji razlog ostaju ideologija, svjetonazor i političko uvjerenje.
Kolovoški rezultati tako pokazuju da su HDZ i SDP i dalje dvije najjače političke opcije u Hrvatskoj, ali istodobno otkrivaju pomicanje dijela biračkog tijela prema Možemo i Mostu.
Istraživanje je provedeno od 1. do 18. kolovoza na 997 ispitanika. Maksimalna pogreška uzorka iznosi ±3,3 posto, odnosno ±3,6 posto kada je riječ o rejtingu političkih stranaka.
