Dok tijekom ljeta ulaze u vatru, spašavaju kuće, ljude i imovinu te nerijetko riskiraju vlastite živote, pitanje plaća hrvatskih vatrogasaca ponovno dolazi u središte pozornosti. Najnoviji europski podaci pokazuju da je Hrvatska pri samom vrhu Europske unije po udjelu profesionalnih vatrogasaca, no njihov posao i dalje nosi golemu odgovornost za primanja koja ovise o nizu faktora.
Prema najnovijim podacima Eurostata za 2025. godinu, u Europskoj uniji radilo je oko 372.400 profesionalnih vatrogasaca, što čini tek 0,18 posto ukupnog broja zaposlenih.
Hrvatska se pritom nalazi gotovo na samom europskom vrhu. Profesionalni vatrogasci kod nas čine 0,43 posto ukupne zaposlenosti, a veći udio među državama za koje postoje podaci ima samo Grčka s 0,47 posto. Iza Hrvatske je Portugal s 0,33 posto.
Hrvatski vatrogasni sustav pritom se ne oslanja samo na profesionalce. Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice za ovogodišnju protupožarnu sezonu, na raspolaganju je 4191 profesionalni vatrogasac i čak 34.830 dobrovoljnih vatrogasaca. Sustav raspolaže i s više od 5200 vatrogasnih vozila, 102 plovila i 46 dronova.
Posebno je zanimljivo pitanje njihovih primanja.
Vlada je još 2024. uredbom uredila dodatke na osnovni koeficijent za profesionalne vatrogasce, a glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković tada je govorio da bi plaća vatrogasca početnika mogla iznositi oko 1300 eura, uz napomenu da konačan iznos ovisi o poreznim odbicima, stažu, radnom mjestu i drugim dodacima.
Plaće profesionalnih vatrogasaca nisu, međutim, jednake u cijeloj Hrvatskoj. Na konačni iznos utječu koeficijenti, godine staža, rad u smjenama i turnusima, rad noću, blagdanima i vikendima, posebni uvjeti rada, ali i financijske mogućnosti osnivača javnih vatrogasnih postrojbi.
Za 2026. godinu država je minimalne financijske standarde za javne vatrogasne postrojbe utvrdila na ukupno 50,92 milijuna eura. Javne vatrogasne postrojbe financiraju gradovi i općine koji su njihovi osnivači, uz sustav pomoći iz državnog proračuna.
Promjene su ove godine uvedene i za sezonske vatrogasce. Uoči početka protupožarne sezone Tucaković je izjavio da je iznos povećan kako bi ukupna plaća sezonskog vatrogasca dosegnula oko 1800 eura, odnosno oko 150 eura više nego godinu ranije.
Koliko je njihov posao zahtjevan najbolje se vidi upravo tijekom velikih ljetnih požara. Vatrogasci rade u ekstremnim temperaturama, okruženi dimom i vatrom, često satima bez prekida, a osim požara interveniraju u prometnim nesrećama, poplavama, tehničkim intervencijama i brojnim drugim situacijama u kojima su ugroženi ljudski životi.
Eurostatovi podaci pokazuju još jednu zanimljivost – čak 74,7 posto profesionalnih vatrogasaca u Europskoj uniji mlađe je od 50 godina, što potvrđuje koliko ovaj fizički zahtjevan posao počiva na relativno mladoj radnoj snazi.
Hrvatska, dakle, po udjelu profesionalnih vatrogasaca može stati uz sam europski vrh. No iza fotografija s požarišta i riječi zahvale nakon svake velike intervencije ostaje pitanje koje se redovito vraća – koliko zapravo vrijedi posao čovjeka koji, kada svi drugi bježe od vatre, ide ravno prema njoj?
