U posljednjih deset godina, hrvatske županije su bilježile značajne trgovinske pomake, iako su se neki trendovi u izvozu promijenili u 2023. godini. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), izvoz hrvatskih tvrtki je oslabio za nešto više od 5%, što je bilo očekivano s obzirom na kretanja cijena energenata, visoku usporednu bazu i stagnaciju na glavnim tržištima.
U Međimurskoj je izvoz porastao od 2014. s 452 milijuna na 1,04 milijarde.
Unatoč općem trendu, devet hrvatskih županija zabilježilo je rast izvoza: Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Primorsko-goranska, Brodsko-posavska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Međimurska. Ovi podaci dodatno potvrđuju koliku važnost ima privlačenje investicija u industrijski sektor, jer su upravo u ovim županijama otvarani novi pogoni, što je rezultiralo značajnim rastom izvoza.
Primarno, prerađivačka industrija je glavni generator izvoza u gotovo svim županijama, s nekoliko izuzetaka. U Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji, glavni izvozni subjekt su plin i rudarstvo, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj trgovina. Specifičnost Vukovarsko-srijemske županije je tvrtka PPD, koja je jedna od najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj, dok Dubrovačko-neretvanska županija bilježi izvozni rast zbog tvrtke Calcit, koju je podigao slovenski investitor.
Što se tiče tržišta, njemačko tržište dominira, a posebno je značajan izvoz u Japan, kao što je slučaj s izvozom tuna iz Zadarske županije. Unatoč općem pozitivnom trendu, Šibensko-kninska županija je jedini izuzetak koji bilježi pad izvoza, što je iznenađujuće s obzirom na oporavak industrije u tom području.
Ukratko, većina hrvatskih županija bilježi pozitivne trendove u izvozu, što ukazuje na opći gospodarski napredak zemlje. Međutim, važno je napomenuti da su promjene na tržištu i cijenama energenata utjecale na neke aspekte izvoza, ali su investicije u industriju i prerađivački sektor pokazale svoju važnost u održavanju pozitivnih trgovinskih rezultata.
