Hrvatska je postala apsolutni rekorder u Europi po rastu cijena vina, podatak koji će razočarati mnoge ljubitelje ovog pića. U posljednjih pet godina cijene vina skočile su za čak 74 posto, što je uvjerljivo najviše među svim članicama Europske unije.
Za usporedbu, prosječan rast cijena vina u EU iznosi oko 13 posto, što znači da su hrvatske cijene rasle gotovo pet puta brže od europskog prosjeka. Dok su neke zemlje zabilježile umjeren rast, a pojedine čak i pad cijena, hrvatsko tržište ide u potpuno suprotnom smjeru.
Primjerice, u susjednoj Sloveniji vino je poskupjelo oko 17,5 posto, u Bugarskoj oko 46 posto, dok su u velikim vinskim silama poput Francuske cijene rasle blago, u skladu s prosjekom EU. U Italiji je situacija još zanimljivija, tamo su cijene vina u istom razdoblju čak i pale.
Razlozi ovako snažnog rasta cijena u Hrvatskoj leže u kombinaciji više faktora. Vinari ističu kako su troškovi proizvodnje značajno porasli, od cijene rada do ambalaže i sirovina. Nedostatak radne snage dodatno otežava situaciju pa se poslovi u vinogradima danas obavljaju sporije nego prije.
Velik utjecaj imaju i klimatske promjene. Sve češće vremenske nepogode, suše i ekstremni uvjeti smanjuju prinose i povećavaju rizik u proizvodnji, što se na kraju prelijeva na krajnju cijenu proizvoda.
Ovakvi trendovi stavljaju pritisak i na proizvođače i na potrošače. Domaće vino sve više izlazi iz kategorije svakodnevne namirnice i približava se statusu luksuza. Ako se rast troškova nastavi, stručnjaci upozoravaju da bi cijene mogle dodatno rasti i u narednim godinama.
Za hrvatske potrošače to znači da će uživanje u čaši vina sve češće zahtijevati dublji džep, a domaći vinari morat će pronaći način kako ostati konkurentni na sve zahtjevnijem tržištu.
