U svijetu sve izraženijih ekonomskih i geopolitičkih neizvjesnosti ponovno jača interes za zlatom i među velikim institucijama i među građanima.
Globalna potražnja za zlatom posljednjih godina snažno raste, a glavni razlozi leže u nepovjerenju prema klasičnim oblicima štednje te povećanoj potrebi za sigurnim utočištem kapitala.
Od 2022. godine centralne banke diljem svijeta značajno povećavaju svoje zlatne rezerve. Nakon geopolitičkih potresa i slučajeva zamrzavanja imovine, sve više država želi smanjiti ovisnost o deviznim rezervama koje mogu biti politički ranjive. U tom kontekstu zlato se ponovno potvrđuje kao “neutralna” imovina, neovisna o pojedinim državama i valutama.
Istodobno, građani se sve češće okreću zlatu kao zaštiti od inflacije. Kako realna vrijednost štednje pada, a klasični oblici ulaganja ne prate rast cijena, zlato postaje sve privlačnija opcija za očuvanje kupovne moći.
I u Hrvatskoj je primjetan snažan rast interesa za investicijsko zlato. Tržište koje je prije desetak godina bilo relativno skromno danas bilježi višestruki rast, s procjenama koje se približavaju razini od milijardu eura godišnje.
Zlato se više ne promatra samo kao kratkoročna zaštita u krizama, već kao dugoročna strategija očuvanja vrijednosti imovine. U takvom okruženju, zlatna groznica, potaknuta inflacijom i nesigurnošću, izgleda kao trend koji bi mogao potrajati.
