Najnovije istraživanje financijskih navika u Hrvatskoj otkrilo je duboki jaz u kućnim proračunima građana. Dok jedan dio stanovništva uspijeva redovito stavljati novac sa strane, značajan broj građana i dalje svaku novu plaću dočekuje s “crvenim” predznakom na računu.
Trećina građana u minusu, trećina sustavno štedi
Prema podacima istraživanja tvrtke Alma Career Croatia, provedenog na uzorku od preko 11.000 ispitanika, financijska slika Hrvatske je polarizirana. Otprilike 38 posto građana Hrvatske sustavno štedi, a najčešći iznos koji mjesečno izdvajaju iznosi oko 200 eura.
S druge strane medalje nalazi se 32 posto građana koji kraj mjeseca, odnosno novu plaću, dočekuju u minusu na tekućem računu. Ovi podaci ukazuju na to da, unatoč određenim pozitivnim ekonomskim trendovima, trećina stanovništva i dalje ima poteškoća s pokrivanjem osnovnih životnih troškova unutar granica svojih redovitih prihoda.
Povratak “štednje u čarapi”
Zanimljiv trend koji je istraživanje istaknulo jest nepovjerenje prema modernim financijskim instrumentima ili jednostavno navika koja ne umire. Čak 39 posto građana u Hrvatskoj i dalje preferira “štednju u čarapi”, odnosno čuvanje gotovine kod kuće. Iako banke nude različite oblike oročene štednje i investicijskih fondova, značajan dio populacije sigurnost vidi isključivo u fizičkom posjedu novca.
Rastu raspoloživa sredstva, ali i oprez
Iako podaci o minusima zvuče zabrinjavajuće, šira slika pokazuje blagi optimizam. Prosječna mjesečna raspoloživa sredstva građana (prema ranijim istraživanjima MasterIndexa) narasla su na preko 1.150 eura, što je osjetan skok u odnosu na prethodne godine.
Ipak, inflacija i energetska kriza ostavile su traga na potrošačkim navikama. Hrvati su postali “lovci na popuste” – istraživanje pokazuje da građani sve pažljivije prate akcije, racionaliziraju kupnju hrane i pića te općenito odgovornije upravljaju onim što im ostane nakon plaćanja računa.
Što nas čeka dalje?
Iako 36 posto ispitanika očekuje poboljšanje svoje financijske situacije u narednih godinu dana, jaz između onih koji mogu uštedjeti 200 eura i onih koji žive na rubu dopuštenog prekoračenja ostaje ključni izazov za domaće gospodarstvo.
Razlike su vidljive i po regijama, pri čemu Grad Zagreb i dalje prednjači po stabilnosti, dok su Panonska i Sjeverna Hrvatska izloženije rizicima od siromaštva. Pitanje koje ostaje otvoreno jest hoće li budući gospodarski rast smanjiti broj onih koji ovise o bankovnim minusima ili će se jaz dodatno produbiti.
