Gita Radiković, učenica osmog razreda i jedna od najboljih mladih informatičarki u Hrvatskoj, ponovno je potvrdila svoju izvrsnost osvajanjem samog vrha na nacionalnim natjecanjima. No, unatoč tome što je rezultatima izborila svoje mjesto, ostala je bez prilike da predstavlja Hrvatsku na Europskoj informatičkoj olimpijadi za djevojke (EGOI 2026) zbog administrativnih prepreka.
Na ovaj apsurd i pitanje pravednosti tretmana darovite djece u hrvatskom školstvu upozorila je Udruga Mlada pera. U svom emotivnom proglasu, udruga je stala u obranu djevojčice koja već godinama niže vrhunske uspjehe u informatici, matematici i književnosti, ali se sada sudarila s birokratskim zidom.
Kontinuitet izvrsnosti: Od literarnih nagrada do algoritama
Put Gite Radiković dobro je poznat svima koji prate rad s darovitom djecom. Kako navode iz Udruge Mlada pera, njihova suradnja datira još iz 2019. godine. Već tada, kao pobjednica literarnih natječaja, Gita je pokazala visoku inteligenciju i svestranost koja ju je kasnije odvela u sam vrh hrvatske informatike.
Ove godine, Gita je dominaciju potvrdila na državnom natjecanju u Vodicama, gdje je osvojila srebrnu medalju u kategoriji algoritmi C++ te broncu u kategoriji LOGO. Uspjeh je okrunila drugim mjestom na Juniorskoj hrvatskoj informatičkoj olimpijadi (JHIO 2026), čime je osigurala borbu za ulazak u juniorsku reprezentaciju.
„Gita svoju izvrsnost ne deklarira — ona je dokazuje. Bodovima. Plasmanima. Medaljama. Godinu za godinom“, stoji u dirljivom osvrtu na njezine ovogodišnje uspjehe.
Apsurd sustava: Izvrsna, ali „premlada“
Najveći šok uslijedio je nakon Hrvatske informatičke olimpijade za djevojke (HIOD 2026). Iako je Gita zauzela četvrto mjesto u državi — plasman koji bi joj po svim sportskim i logičkim pravilima trebao osigurati nastup na Europskoj olimpijadi (EGOI 2026) — organizatori su je zaustavili. Razlog? Činjenica da je učenica osnovne škole.
Dok su neke srednjoškolke odustale od natjecanja, sustav je odlučio poslati šestoplasiranu i sedmoplasiranu natjecateljicu, koje su imale čak 47, odnosno 74 boda manje od Gite.
„Zar se talent smije priznati samo onda kada se uklapa u administrativnu kućicu? Zar je smisao natjecanja pronaći najbolje ili pronaći one koji najbolje odgovaraju pravilniku?“, pitaju se iz Udruge, ukazujući na očitu nepravdu prema djetetu koje je znanjem nadmašilo starije kolegice.
Gita kao „rođeni borac“
Ova situacija neodoljivo podsjeća na početke legendarne Janice Kostelić, koja se također borila s nepovjerenjem i nedostatkom podrške sustava prije nego što je postala najbolja na svijetu.
„Kada je Giti trebala podrška, rekao sam joj neka se ugleda na Janicu Kostelić. I nju ispočetka nisu dovoljno prihvaćali. A ona im je odgovorila onako kako odgovaraju najveći — još većim uspjesima. Natjerala ih je da se poklone rezultatima.“
Poruka javnosti i onima koji kroje pravila je jasna: Giti ne treba povlašten tretman, već isključivo ravnopravnost. Cilj ovog apela je upozoriti na to da se darovitoj djeci moraju otvarati vrata, a ne objašnjavati im da su pred njih stigla prerano.
„Gita ne traži da bude podobna, Gita traži pravo da bude izvrsna, a mi bismo, kao društvo, morali znati prepoznati razliku. Siguran sam da ćeš jednoga dana odnijeti i onu najveću pobjedu — pobjedu protiv slabosti sustava, jer ti si rođeni borac.“
Pitanje ostaje visiti u zraku: Hoće li se pravila prilagoditi talentima ili ćemo i dalje dopuštati da birokracija guši najsjajnije mlade umove?
