U suvremenom svijetu, migracije postaju sve češći fenomen, a Hrvatska nije izuzetak. U posljednjih desetak godina, intenzivno iseljavanje iz Hrvatske u Njemačku, Austriju i Irsku, potaknuto je ulaskom Hrvatske u EU 2013. godine. Ovaj trend dovodi do promjena u društvu i gospodarstvu, a istraživanja pokazuju da je povratak nekih iseljenika planiran već prije odlaska u inozemstvo.
Prema istraživanjima provedenim 2022. godine, motivi povratka hrvatskih državljana iseljenih u Njemačku nakon 2013. godine mogu se svrstati u dvije kategorije. Prva kategorija obuhvaća one koji su ostvarili svoje ciljeve u inozemstvu, poput financijske stabilnosti ili obiteljskih planova, te su se odlučili vratiti kako bi iskoristili stečene resurse za daljnji razvoj u Hrvatskoj. Neki od njih su istaknuli kako su planirali povratak još prije odlaska te su migraciju koristili kao strategiju za povećanje prihoda obitelji.
Druga kategorija ispitanika naglasila je važnost povezanosti s hrvatskim društvom te nezadovoljstvo integracijom u društvo Njemačke. Osjećaj pripadnosti i želja za povratkom u domovinu bili su ključni faktori u donošenju odluke o povratku.
Ispitanici su također istaknuli da je donošenje konačne odluke o povratku bio dugotrajan proces, ovisan o prilikama u Hrvatskoj te uvjetima u kojima su se nalazili. Neki su naglasili potrebu za učinkovitijim demografskim mjerama i podizanjem životnog standarda kao ključnih čimbenika koji bi potaknuli povratak.
Ova istraživanja ukazuju na kompleksnost migracijskih procesa te potrebu za cjelovitim pristupom u rješavanju pitanja iseljavanja i povratka. Uvođenje povratnih migracijskih politika i podrška demografskim inicijativama mogli bi biti koraci prema očuvanju i revitalizaciji populacije u Hrvatskoj.
