Dok se mnogi gradovi u Hrvatskoj bore s odlaskom mladih i gospodarskom stagnacijom, na samom sjeveru zemlje, uz obale najvećeg umjetnog jezera u državi, smjestio se grad koji prkosi statistikama. Prelog, srce donjeg Međimurja, u posljednjih je nekoliko godina postao sinonim za ono što ekonomisti nazivaju „međimurskim gospodarskim čudom“. No, iza svake uspješne priče stoje jasna vizija, specifičan mentalitet i ljudi koji ne znaju reći „ne ide“.
Politička konstanta: Operativni stil Ljubomira Kolareka
U svijetu politike, gdje se često više cijeni retorika nego rezultati, Ljubomir Kolarek (HDZ) predstavlja zanimljivu iznimku. Dugogodišnji gradonačelnik Preloga i saborski zastupnik, čovjek je kojeg kritičari i podupiratelji podjednako opisuju jednom riječju: operativac. Dok se nacionalni političari bave visokom ideologijom, Kolarek je svoj put izgradio na „međimurskom receptu“ – radu, konkretnim projektima i neprestanom prisustvu među ljudima.
Prije nego što je preuzeo vođenje Grada Preloga, Kolarek je bio poznat kao doktor veterinarske medicine. Upravo taj podatak iz životopisa mnogi smatraju ključnim za njegov politički uspjeh. „Doktor Ljubo“, kako ga mnogi i danas zovu, u politiku nije ušao iz kabineta, već iz štala, polja i s dvorišta svojih sugrađana. Taj veterinarski instinkt – dijagnosticirati problem i odmah krenuti u rješavanje – prenio je i na upravljanje gradom. Godine provedene na terenu, u izravnom kontaktu s poljoprivrednicima i obrtnicima donjeg Međimurja, usadile su mu specifičan osjećaj za realne probleme „običnog“ čovjeka.
Pod njegovim vodstvom, gospodarske zone Preloga doživjele su neviđenu ekspanziju. Kolarek se pokazao kao vješt pregovarač s investitorima. Njegov stil nije bio samo potpisivanje dozvola, već aktivno lobiranje i stvaranje klime u kojoj se poduzetnici osjećaju sigurno. Danas, dok Prelog bilježi rekordnu zaposlenost i izvozne rezultate koji zasjenjuju puno veće gradove, jasno je da je Kolarek uspio u onome što mnogi obećavaju – stvorio je grad koji sam sebe financira.
Njegovo inzistiranje na kapitalnim projektima, poput sjeverne i južne obilaznice Preloga, ali i briga za poljoprivredne poticaje i razvoj ruralne infrastrukture, pokazuju da on Zagreb ne vidi kao cilj, već kao sredstvo za boljitak svog zavičaja. U Saboru se profilira kao pragmatičan političar koji izbjegava nepotrebne konflikte, preferirajući lobiranje „iza kulisa“ koje donosi konkretne rezultate na terenu.
Dok Prelog ulazi u novu fazu razvoja okrenutu pametnim tehnologijama i ekologiji, Ljubomir Kolarek ostaje stabilna figura na čelu tog procesa. Njegova politička težina danas je veća nego ikad, a izazovi koji su pred njim – poput demografske obnove i daljnjeg infrastrukturnog povezivanja sjevera – zahtijevat će svu njegovu operativnost.
Gospodarski div na sjeveru: Radna mjesta kao magnet
Danas je Prelog dom nekim od najjačih gospodarskih zona u regiji. Zone „Sjever“ i „Istok“ nisu samo prazna polja s infrastrukturom; to su košnice u kojima posluju svjetski poznati brendovi poput Hildinga, LPT-a i Haix-a. Podatak da Prelog zapošljava gotovo dvostruko više ljudi nego što ih živi u samom naselju dovoljno govori o magnetizmu ovog kraja.
Nedavni sporazum o partnerstvu s Ludbregom, koji uključuje planove za izgradnju intermodalnog teretnog čvorišta, postavlja Prelog na mapu ključnih prometnih točaka mediteranskog koridora. Ovdje se ne gradi samo za lokalne potrebe, već se razmišlja europski.
„Preloško more“ i miris oktana
No, život u Prelogu nije samo rad u tvornicama.. Najveći vizualni i društveni preokret dogodio se na obali jezera HE Dubrava. Ono što je nekada bilo samo akumulacijsko jezero za struju, danas je Marina Prelog, ponos grada. Kroz projekt „Aqua Adventures“, obala je uređena šetnicama, kampom i sportskim terenima.
Vikendom Marina postaje dnevni boravak cijelog Međimurja, ali i šire regije. Dragon boat utrke, nautičke manifestacije i jedrenje oživjeli su ovaj kraj, dok ljubitelji mira koriste kilometre nasipa za biciklizam i ribolov. Prelog je uspio u onome što rijetki mogu: pomirio je tešku industriju u zoni s netaknutom prirodom i turizmom na samo par kilometara udaljenosti.
Ne smijemo zaboraviti ni Speedway, sport koji je u Prelogu i okolici religija. Stadion Milenij u obližnjem Donjem Kraljevcu, koji gravitira Prelogu, domaćin je Svjetskog prvenstva Grand Prix, čime se ovaj mali grad upisuje na kartu koju prate milijuni gledatelja diljem svijeta.
Lideri u ekologiji i čuvari tradicije
Dok se veći gradovi guše u problemima s otpadom, Prelog i njegovo komunalno poduzeće PRE-KOM drže lekcije iz održivosti. Kao nacionalni lideri u odvojenom prikupljanju otpada, prvi su u Hrvatskoj ispunili stroge europske norme, pokazujući da se visoka industrijska razvijenost može i mora slagati s ekološkom sviješću.
Središtem grada i dalje dominira barokna ljepotica – crkva sv. Jakoba starijeg, koja podsjeća na stoljetnu tradiciju sajmovanja i trgovine, dok Muzej Croata insulanus čuva umjetnički duh grada. Specifičan donjomeđimurski govor, brz i odsječan, i dalje odzvanja ulicama, a manifestacije poput onih posvećenih međimurskoj popevki (koja je pod zaštitom UNESCO-a) čuvaju korijenje od zaborava.
Pogled u 2030.: Pametni grad po mjeri čovjeka
Nova strategija razvoja do 2030. godine fokus stavlja na digitalizaciju i „pametna“ rješenja, no cilj ostaje isti: zadržati mlade obitelji. Dogradnja vrtića „Fijolica“ i ulaganje u škole jasni su pokazatelji da Prelog ne planira biti samo radionica Europe, već mjesto gdje je ugodno podizati djecu.
U Prelogu se ujutro radi u tvornicama koje opremaju svjetske hotele, popodne se peca na jezeru, a navečer planira budućnost. To je grad koji je dokazao da se uz malo vizije i puno međimurskog truda granice mogućeg mogu pomicati svaki dan.
