Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, s Iranom u središtu zbivanja, ponovno je podigla uzbunu u europskim prijestolnicama. Dok se svijet pribojava humanitarnih posljedica, ekonomski analitičari upozoravaju na neizbježne reperkusije koje bi izravni ratni sukob mogao imati na globalno energetsko tržište, a time i na standard građana Europske unije.
Hormuški tjesnac: Svjetsko energetsko „usko grlo“
Glavni razlog za zabrinutost leži u strateškoj važnosti Hormuškog tjesnaca. Kroz ovaj uski prolaz svakodnevno prolazi oko petine ukupne svjetske potrošnje nafte i značajan dio ukapljenog prirodnog plina (LNG). Bilo kakva blokada ili ozbiljnije ometanje plovidbe u ovom području, što Iran često ističe kao potencijalnu protumjeru, dovelo bi do trenutačnog skoka cijena sirove nafte na svjetskim burzama.
Stručnjaci predviđaju da bi u slučaju totalnog rata cijena barela nafte mogla probiti psihološku granicu od 100 dolara, pa čak i značajno više, ovisno o trajanju blokade.
Posljedice za Europu i Hrvatsku
Europa se još uvijek oporavlja od energetske krize uzrokovane ratom u Ukrajini i pokušaja diverzifikacije izvora plina. Novi poremećaji značili bi:
- Rast cijena goriva: Povećanje cijena nafte izravno se prelijeva na benzinske postaje, što poskupljuje transport i logistiku.
- Inflatorni pritisak: Skuplji transport znači i skuplje namirnice. Hrana, koja je već pod utjecajem inflacije, mogla bi dodatno poskupjeti.
- Nesigurnost opskrbe plinom: Iako se Europa okrenula američkom i katarskom LNG-u, dio tog plina također prolazi kroz osjetljive regije Bliskog istoka.
Može li se kriza izbjeći?
Reakcija tržišta zasad je oprezna, ali napeta. Analitičari ističu da će daljnji smjer ovisiti o intenzitetu sukoba. Ako se tenzije zadrže na razini ograničenih udara, tržišta bi se mogla stabilizirati. Međutim, izravni napadi na naftna postrojenja ili ključnu infrastrukturu značili bi ulazak u neizvjesno razdoblje energetske nestabilnosti.
Za Hrvatsku, koja ima vlastite skladišne kapacitete i terminal na Krku, situacija je nešto stabilnija nego za neke druge zemlje članice EU-a, ali nismo imuni na globalni rast cijena.
Dok diplomacija pokušava smiriti strasti, Europska komisija već razmatra scenarije zaštite potrošača i osiguravanja alternativnih ruta, svjesna da bi još jedna energetska kriza mogla gurnuti europsko gospodarstvo u duboku recesiju.
