Mnogi korisnici invalidske mirovine u Hrvatskoj često se pitaju moraju li podnositi nove zahtjeve kako stare i približavaju se dobi za umirovljenje. Odgovor je jednostavan: sustav je postavljen tako da štiti korisnika, a proces je u većini slučajeva automatski.
Kada se događa promjena?
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, onog trenutka kada korisnik invalidske mirovine navrši godine života potrebne za starosnu mirovinu, njegova se invalidska mirovina prevodi u starosnu.
- Ključna granica: Za muškarce je to trenutno 65 godina.
- Prijelazno razdoblje za žene: Za žene se ta granica postupno podiže. U 2024. godini to je 63 godine i 6 mjeseci, u 2025. godini 63 godine i 9 mjeseci, dok će se od 2030. godine izjednačiti s muškarcima na 65 godina.
Iznos mirovine: Hoće li mi se primanja smanjiti?
Ovo je najčešći strah korisnika, no zakon je tu vrlo jasan. Prilikom prevođenja invalidske mirovine u starosnu:
- Zadržava se isti iznos: Starosna mirovina određuje se u istoj svoti u kojoj je isplaćivana invalidska mirovina.
- Nema gubitka prava: Korisnik ne može dobiti manji iznos od onoga koji je imao do tada.
- Dodatak na mirovinu: Svi dodaci koji su bili uključeni u invalidsku mirovinu ostaju sastavni dio nove, starosne mirovine.
Treba li podnositi zahtjev HZMO-u?
Za sam prelazak iz invalidske u starosnu mirovinu nije potrebno podnositi zahtjev. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) to obavlja po službenoj dužnosti.
Važna napomena: Iako je prijelaz automatski, on se odnosi isključivo na prevođenje u običnu starosnu mirovinu. Ako korisnik smatra da bi mu npr. starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika bila povoljnija (ako ima specifičan staž osiguranja), tada je potrebno konzultirati se s pravnom službom HZMO-a.
Što s mirovinom iz drugog stupa?
Ako ste član obveznog mirovinskog fonda (2. stup), proces je također usklađen. Kod prevođenja mirovine po službenoj dužnosti, sredstva s osobnog računa u drugom stupu prenose se u državni proračun, a HZMO nastavlja isplaćivati ukupnu mirovinu kao da ste bili osigurani samo u prvom stupu (generacijska solidarnost), osim ako zakonom nije drugačije određeno za specifične kategorije.
Korisnici invalidskih mirovina ne moraju brinuti o administrativnim zavrzlamama pri navršavanju dobi za starosnu mirovinu. Država automatski osigurava kontinuitet isplate pod istim financijskim uvjetima, pretvarajući vaš status iz “invalidskog” u “starosni” umirovljenik.
