Slovenija se posljednjih godina sve češće suočava s kritikama vlastitog poreznog sustava, osobito kada je riječ o opterećenju plaća. Prema dostupnim pokazateljima, riječ je o jednoj od država Europske unije s najvišim udjelom poreza i doprinosa u ukupnim troškovima rada, što sve više utječe na konkurentnost gospodarstva.
Upravo ta tema postala je jedno od važnijih pitanja uoči nadolazećih parlamentarnih izbora u toj zemlji.
Iako se u Hrvatskoj još uvijek često percipira da su zapadne i sjeverne države ekonomski znatno ispred, podaci posljednjih godina ukazuju na promjene u regionalnim odnosima. Hrvatska je, nakon desetljeća zaostajanja, prema ključnim ekonomskim pokazateljima počela sustizati, a zatim i nadmašivati neke susjede, uključujući Sloveniju.
Prema navodima slovenske televizije Planet TV, koja se poziva na analizu portala Finance.si, Hrvatska je prestigla Sloveniju po visini plaća izraženih prema paritetu kupovne moći. Primjerice, 2022. godine prosječna plaća u Sloveniji, prilagođena kupovnoj moći, iznosila je oko 1.378 eura, dok je u Hrvatskoj bila znatno niža. No samo dvije godine kasnije trend se preokrenuo – u 2024. godini slovenski prosjek dosegao je 1.792 eura, dok je hrvatski porastao na više od 2.000 eura.
Ključni razlog takvog obrata leži u poreznoj politici. Višegodišnje porezne reforme u Hrvatskoj, započete još početkom desetljeća, postupno su smanjivale opterećenje na plaće. Danas ukupni udio poreza i doprinosa u prosječnoj hrvatskoj plaći iznosi oko 36,6 posto, dok u Sloveniji prelazi 41 posto, čime se svrstava među najopterećenije zemlje u Europi.
Razliku ne osjećaju samo radnici, već i poslodavci. Sve veći broj slovenskih poduzetnika upozorava da im visoki troškovi rada otežavaju poslovanje, a dio njih već razmatra preseljenje dijela aktivnosti ili otvaranje novih poslovnih jedinica upravo u Hrvatskoj, gdje mogu ponuditi konkurentnije neto plaće uz niže ukupne troškove.
