Iako se posljednjih mjeseci činilo da se rast cijena postupno smiruje, najnoviji podaci pokazuju da inflacija u Hrvatskoj i dalje snažno utječe na život građana. Nakon velikih poskupljenja hrane i energenata, fokus rasta cijena preselio se na sektor usluga i to upravo onih koje građani koriste gotovo svakodnevno.
Troškovi frizerskih i kozmetičkih usluga, prijevoza, ugostiteljstva, turističkog smještaja, ali i raznih osobnih i administrativnih usluga bilježe kontinuirani rast. Upravo taj segment potrošnje sada ima jedan od najvećih utjecaja na ukupnu inflaciju.
Ekonomski pokazatelji upućuju na to da cijene usluga rastu brže nego cijene većine roba. Razlog tome je kombinacija nekoliko čimbenika: rast plaća u uslužnim djelatnostima, veći troškovi poslovanja, ali i snažna potražnja, posebno u turizmu i ugostiteljstvu.
Za razliku od cijena hrane, koje su u pojedinim kategorijama počele stagnirati ili čak blago padati, cijene usluga pokazuju znatno otporniji trend rasta. To znači da se inflacija sve manje oslanja na vanjske šokove, a sve više na domaće troškovne pritiske.
Građani sve češće primjećuju da za iste usluge danas plaćaju osjetno više nego prije godinu dana. Posjet frizeru, kraće putovanje, noćenje u apartmanu ili čak jednostavne usluge održavanja kućanstva postaju značajno skuplji.
Takav razvoj situacije posebno pogađa kućanstva s nižim i srednjim prihodima, jer se radi o troškovima koje je teško izbjeći ili dugoročno smanjiti. Posljedično, realna kupovna moć stanovništva i dalje slabi, unatoč nominalnom rastu plaća.
Iako inflacija u cijeloj Europskoj uniji postupno usporava, Hrvatska se i dalje nalazi iznad prosjeka eurozone. Upravo snažan rast cijena usluga jedan je od glavnih razloga zašto se domaća inflacija sporije smanjuje u odnosu na druge članice.
Ekonomski analitičari upozoravaju da se taj trend neće brzo preokrenuti, osobito ako se nastavi rast plaća i potražnje u uslužnom sektoru, bez paralelnog rasta produktivnosti.
Inflacija se u ovoj fazi više ne može suzbijati kratkoročnim mjerama. Dugoročno smirivanje cijena zahtijevat će strukturne promjene, stabilnije javne financije i pažljivo balansiranje između rasta plaća i troškova poslovanja.
U međuvremenu, građani će inflaciju sve manje osjećati kroz cijene u trgovinama, a sve više kroz ono što najčešće plaćaju – usluge koje su postale dio svakodnevnog života.
