Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za studeni 2025. godine pokazuju nastavak trenda rasta plaća. Dok su zaposleni u zračnom prijevozu na vrhu ljestvice s preko 2.500 eura, tekstilna industrija i dalje bilježi najniža primanja.
Državni zavod za statistiku objavio je nove podatke o kretanju plaća u Hrvatskoj, koji potvrđuju značajan nominalni i realni rast primanja građana. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za studeni 2025. godine iznosila je 1.498 eura.
U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, prosječna neto plaća nominalno je viša za 9,7 %, dok je u odnosu na listopad 2025. porasla za 2,1 %.
Gdje se zarađuje najviše, a gdje najmanje?
Analiza po djelatnostima otkriva duboke razlike u platnim razredima unutar hrvatskog gospodarstva. Najbolje plaćeni i dalje su stručnjaci u sektoru zračnog prometa, dok radnici u proizvodnji odjeće ostaju na samom začelju.
Skok cijene radnog sata
Prosječna neto plaća po satu za studeni 2025. iznosila je 9,17 eura. To predstavlja značajan porast od čak 15,9 % u odnosu na listopad, što se djelomično pripisuje manjem broju radnih sati u studenome u odnosu na prethodni mjesec, ali i općem pritisku na rast plaća zbog nedostatka radne snage.
Što to znači za standard građana?
Iako su nominalne brojke u porastu, ključan je podatak o realnom rastu, koji uzima u obzir inflaciju. Prema podacima DZS-a, plaće su u studenom realno rasle za 1,5 % u odnosu na listopad, što sugerira da rast primanja trenutno nadmašuje porast troškova života, pružajući blagi oporavak kupovnoj moći kućanstava.
S obzirom na to da je medijalna neto plaća (iznos koji dijeli zaposlene na dvije jednake skupine – pola prima više, pola manje) tradicionalno niža od prosjeka, jasno je da većina građana i dalje prima iznose manje od navedenih 1.498 eura.
Evo kako se Hrvatska trenutno pozicionira u europskom kontekstu:
1. Regionalna usporedba (Susjedstvo i CEE regija)
Hrvatska se uspješno pozicionirala u sredini skupine zemalja srednje i istočne Europe (CEE).
- Iznad nas: Slovenija ostaje nedostižni regionalni lider s prosjekom koji prelazi 1.650 €, a slijede je Češka i Poljska, koje su snažnim industrijskim rastom zadržale blagu prednost pred Hrvatskom.
- Ispod nas: Hrvatska sada osjetno bježi Mađarskoj i Slovačkoj, gdje su plaće (izražene u eurima) pod jačim utjecajem inflacije i tečaja domaćih valuta. Bugarska i Rumunjska i dalje imaju najniže prosjeke u EU (često ispod 1.100 €).
