Hrvatska se suočava s ozbiljnim nedostatkom profesionalnih vozača, osobito u sektoru cestovnog prijevoza robe. Prema procjenama strukovnih udruženja i poslodavaca, na tržištu rada trenutačno nedostaje oko pet tisuća vozača, a taj se broj iz godine u godinu povećava.
Jedan od glavnih razloga odlaska domaćih vozača u inozemstvo jest velika razlika u plaćama i radnim uvjetima. Dok u zapadnoeuropskim zemljama profesionalni vozači mogu ostvariti mjesečna primanja i do 4.000 eura, u Hrvatskoj su mnogi prijavljeni na minimalnu plaću, uz dodatne isplate koje nisu uvijek transparentne niti dugoročno sigurne.
Takav model rada vozačima ne pruža osjećaj stabilnosti, osobito kada se uzme u obzir težina i odgovornost posla, dugi boravci izvan kuće te poštivanje strogih prometnih i sigurnosnih propisa. U usporedbi s uvjetima koje nude strane tvrtke, domaći poslodavci sve teže zadržavaju iskusne radnike.
Problem dodatno produbljuje činjenica da je vozačka populacija u Hrvatskoj sve starija, dok je interes mlađih generacija za ovo zanimanje relativno slab. Razlozi su visoki troškovi osposobljavanja, dugotrajno stjecanje potrebnih kvalifikacija te percepcija da se uloženi trud ne prati odgovarajućom financijskom i društvenom valorizacijom.
Kako bi nadoknadile manjak radne snage, hrvatske prijevozničke tvrtke sve se češće okreću zapošljavanju stranih radnika, ponajprije iz trećih zemalja. Iako to djelomično ublažava problem, poslodavci upozoravaju da takvo rješenje ne može dugoročno zamijeniti domaće, iskusne vozače, osobito u složenijim vrstama prijevoza.
Bez sustavnih promjena stanje bi se moglo dodatno pogoršati, s izravnim posljedicama na logistiku, opskrbne lance i gospodarstvo u cjelini. Ključni izazovi ostaju povećanje plaća, poboljšanje radnih uvjeta, veća transparentnost primanja te jača institucionalna podrška sektoru.
Ako se ne pronađe održiv model koji će profesionalnim vozačima omogućiti dostojanstvene uvjete rada u Hrvatskoj, trend odlaska u inozemstvo vjerojatno će se nastaviti, a manjak radne snage postat će još izraženiji problem domaćeg tržišta rada.
