Prema najnovijim podacima, gotovo polovica domaćinstava u Hrvatskoj i dalje koristi drvo ili drvnu biomasu za grijanje, najčešće u obliku cjepanica, peleta ili drvene sječke. To grijanje, iako popularno i često jeftinije od drugih energenata, ima značajan utjecaj na kvalitetu zraka i potencijalno zdravlje ljudi.
Prilikom izgaranja drva u pećima i starim ložištima u zrak se oslobađa ne samo ugljični dioksid (CO2), nego i velike količine sitnih lebdećih čestica (PM10 i PM2.5), dušikovih oksida te organskih spojeva koji mogu ostati u atmosferi, osobito za vrijeme temperaturnih inverzija zimi. Te fine čestice lako prodiru duboko u pluća i povezane su s respiratornim i kardiovaskularnim tegobama.
Zagovornici čišćih tehnologija ističu da u gradskim sredinama rastuća učestalost grijanja na biomasu može dodatno pogoršavati kvalitetu zraka, jer je u gusto naseljenim mjestima koncentracija zagađivača veća i manje se raspršuje.
U ruralnim područjima grijanje na drva može biti prihvatljivo ako se koriste moderni, učinkoviti kotlovi s filtrima i spremnicima topline koji smanjuju emisije i ograničavaju učestalost loženja. Bez takve opreme čak i u manjim naseljima loženje drva može biti značajan izvor lokalnog zagađenja.
Pitanje je otvoreno, je li grijanje na drva doista ekološki prihvatljivo rješenje ili se time nesvjesno povećava rizik po zdravlje ljudi, posebno u zimskim mjesecima kada su koncentracije štetnih čestica najviše.
