U Hrvatskoj se sve češće postavlja pitanje koliko je zapravo realno pronaći posao s mjesečnim primanjima većima od 1.400 eura. Povod jednoj širokoj raspravi bila je osobna ispovijest radnika koji je izrazio nelagodu i razočaranje nakon što je usporedio vlastitu plaću s ponudama i iskustvima drugih.
Odgovori koji su uslijedili pokazali su veliku razliku među zanimanjima i sektorima. Dok neki tvrde da takvu plaću nikada nisu ni vidjeli, drugi su naveli primjere znatno viših primanja, ali uz napomenu da su takvi slučajevi rijetki i često vezani uz specifične poslove, prekovremeni rad ili poseban način zapošljavanja. Spominjali su se poslovi u građevini, prijevozu i pojedinim uslužnim djelatnostima, gdje plaće mogu biti visoke, ali i fizički zahtjevne.
S druge strane, brojni visokoobrazovani radnici, uključujući pravnike, odgojitelje i zaposlenike u administraciji, isticali su da im primanja često ostaju ispod tog iznosa, unatoč godinama iskustva. Čak su i pojedinci iz IT sektora naveli da plaće nisu uvijek onoliko visoke koliko se u javnosti često pretpostavlja.
Poseban naglasak stavljen je na rast troškova života. Mnogi su istaknuli da ni plaće koje na papiru djeluju solidno ne jamče financijsku sigurnost zbog skupog stanovanja, kredita i svakodnevnih troškova. Zbog toga velik broj radnika, bez obzira na visinu plaće, na kraju mjeseca jedva uspijeva uštedjeti.
Rasprava je pokazala da poslovi s primanjima iznad 1.400 eura postoje, ali za većinu građana i dalje nisu pravilo, već iznimka, te da pitanje plaća ostaje jedno od ključnih društvenih i ekonomskih problema u Hrvatskoj.
