Europa ulazi u razdoblje najvećih vojnih ulaganja u svojoj suvremenoj povijesti. Prema najnovijim podacima Europske obrambene agencije, države članice EU-a u 2024. godini zajedno su utrošile impresivnih 343,2 milijarde eura na obranu, što predstavlja snažan rast u odnosu na prethodne godine. Trend se nastavlja i u 2025., a procjene govore da će ukupna potrošnja dosegnuti čak 392 milijarde eura, gotovo dvostruko više nego 2020., kada je iznosila 198 milijardi eura.
Ovakav skok, 98 % nominalno i 63 % realno (bez utjecaja inflacije), najbolje oslikava kako se sigurnosna situacija na kontinentu dramatično promijenila. Rat u Ukrajini, geopolitička napetost i sve izraženija briga oko globalne stabilnosti natjerali su europske vlade na ubrzanu modernizaciju vojski, nabave opreme i jačanje obrambene industrije.
U takvom okruženju Hrvatska ostaje među skromnijim ulagačima. Naša je zemlja u 2024. godini na obranu potrošila oko 1,6 milijardi eura, svrstavajući se među 14 država EU-a koje izdvajaju manje od 5 milijardi godišnje. Ipak, hrvatska ulaganja rastu stabilnim tempom, te bi prema najavama 2025. trebala dosegnuti cilj od 2 posto BDP-a, standard kojem teže sve članice NATO-a.
Dok velike europske ekonomije ubrzano ulažu milijarde u modernizaciju vojnih sustava, Europska unija paralelno radi na jačanju zajedničke sigurnosti. Fokus sve više prelazi na suradnju u obrambenoj industriji, bolju interoperabilnost i sustavno povećanje spremnosti.
Rekordni rast obrambenih ulaganja pokazuje da Europa više ne računa isključivo na diplomaciju. Sigurnost je postala prioritet, a europski obrambeni sustavi ulaze u novo, ubrzano razdoblje modernizacije, u kojem i Hrvatska traži svoje mjesto.
