Velike promjene u sustavu oporezivanja mirovina mogle bi već sljedeće godine pogoditi više od polovice hrvatskih umirovljenika. Zbog ubrzanog rasta mirovina i novog poreznog praga, očekuje se da će značajan broj građana prvi put dobiti porezno zaduženje.
Prema najnovijim podacima, prosječna mirovina prelazi iznos od 600 eura, što je ujedno i granica iznad koje se počinje obračunavati porez. Nakon rujanskog usklađivanja mirovina od 6,48 posto, čak oko 66.000 ljudi ušlo je u kategoriju poreznih obveznika, a ukupan broj onih koji plaćaju porez sada se približava pola milijuna.
Porezni izračun ovisi o razlici između mirovine i osobnog odbitka, dok je stopa poreza prepolovljena verzija najniže lokalne stope u mjestu prebivališta. To znači da će, primjerice, umirovljenik s mirovinom od 630 eura u gradu s minimalnom stopom od 20 posto plaćati 10 posto poreza – oko tri eura mjesečno, odnosno 36 eura godišnje. Iako se iznos ne čini velik, za mnoge koji žive na rubu egzistencije i to je dodatni teret.
Samo u rujnu lokalne su samouprave zahvaljujući porezu na mirovine uprihodile gotovo 15 milijuna eura. Kako se predviđa još jedno usklađivanje mirovina te izmjene vezane uz penalizaciju prijevremenih mirovina za građane starije od 70 godina, broj onih koji će se naći u poreznim škarama nastavit će rasti.
Umirovljeničke udruge već mjesecima upozoravaju da je porez na mirovine nepravedan te traže njegovo ukidanje. Dio političara predlagao je da porez nestane 2027. godine, no konkretna rješenja još nisu donesena, a rasprave oko modela traju.
U međuvremenu, umirovljenici mogu samo čekati i nadati se da će država pronaći način da im ne oteža ionako krhku financijsku situaciju.
