Nakon još jednog opasnog incidenta potaknutog TikTokom, pitanje više ne glasi zašto mladi riskiraju živote zbog pregleda, nego dokad će društvo tolerirati platformu koja se pretvorila u najveće igralište opasnih eksperimenata.
Najnoviji slučaj iz Zagreba, u kojem su dvojica 18-godišnjaka i jedan maloljetnik upali u napušteni neboder i zapalili materijal kako bi snimili “hrabar” video, samo je nastavak zabrinjavajućeg niza. Izazovi koji kruže TikTokom sve su ekstremniji, a granica između zabave i destrukcije gotovo je nestala.
U želji za viralnim trenutkom, mladići su preskočili ogradu zgrade Vjesnika, popeli se na viši kat i eksperimentirali s vatrom, radnjom koja se može pretvoriti u katastrofu u sekundi. I jest. Plamen se proširio, gust dim ispunio hodnik, a šteta je nastala u tren oka.
Ovaj obrazac stručnjaci prate već godinama. TikTokova logika algoritma nagrađuje radikalno, neobično, opasno i šokantno, a mladi, koji se još formiraju i traže identitet, najranjiviji su plijen. Platforma tehnički “zabranjuje” rizične izazove, ali ti sadržaji i dalje nesmetano cirkuliraju, često prikriveni kao humor, hrabrost ili “testovi izdržljivosti”.
Sve to ostavlja posljedice: pritisak vršnjaka, želja za pripadanjem i iluzija internetske slave guraju adolescente u ponašanja koja u stvarnom svijetu imaju vrlo konkretne i vrlo opasne posljedice. Dok TikTok broji milijarde pregleda, društvo broji požare, nesreće, ozljede i otužne priče djece koja samo žele biti “netko” u digitalnom svijetu.
Nakon zagrebačkog požara, protiv dvojice punoljetnika podnesene su kaznene prijave, dok se maloljetnik vodi po posebnom postupku. No to je samo gašenje požara, doslovno i simbolički. Suštinsko pitanje ostaje: tko će odgovarati za kulturu koja potiče djecu da riskiraju živote zbog nekoliko sekundi videa?
Roditelji, škole i institucije već godinama pokušavaju uhvatiti korak s platformom koja se mijenja brže nego što je moguće regulirati. U međuvremenu, TikTok i slične mreže ostaju prostor u kojem se hrabrost mjeri brojem pregleda, a granice opasnosti testiraju javno, pred milijunima.
Zagrebački slučaj samo je još jedno upozorenje, no čini se da ih nitko više ne broji, dokle god se klikovi nastavljaju.
