Hrvatsko školstvo već godinama bilježi zabrinjavajući trend. Dok broj učenika kontinuirano pada, broj zaposlenih u obrazovnom sustavu nastavlja rasti.
Prema službenim podacima, u proteklih pet godina broj učenika smanjen je za oko 3 posto, dok se broj nastavnika povećao za gotovo 2 posto, a broj administrativnih i tehničkih djelatnika u školama porastao je čak više od 7 posto.
Iako država godišnje izdvaja više od 5 posto BDP-a za obrazovanje, što je iznad prosjeka Europske unije, rezultati učenika i dalje ne prate razinu ulaganja.
Na međunarodnim testiranjima poput PISA istraživanja, hrvatski učenici postižu ispodprosječne rezultate, osobito u matematici i čitalačkoj pismenosti. Gotovo četvrtina učenika ne doseže ni osnovnu razinu razumijevanja pročitanog teksta.
Takvi pokazatelji otvaraju pitanje učinkovitosti sustava, jer broj zaposlenih raste brže od broja učenika, a uspjesi u nastavi ne prate taj trend.
U posljednjih deset godina broj škola i razrednih odjela nije se znatno mijenjao, ali se povećao udio zaposlenih po učeniku, što ukazuje na rast administrativnih troškova.
U javnosti se sve češće raspravlja o potrebi modernizacije sustava, od digitalizacije i promjene nastavnih programa do bolje organizacije školskih resursa. Cilj je postići da ulaganja u obrazovanje donesu vidljiv napredak, a ne samo veći broj zaposlenih.
