Najnoviji podaci o mirovinskom sustavu otkrivaju zabrinjavajući trend – iako Hrvati rade sve dulje, njihove mirovine ne prate taj rast. Prosječna mirovina novijih korisnika iznosi oko 564 eura, unatoč sve većem broju godina provedenih na tržištu rada.
U skupini novih starosnih umirovljenika nalazi se više od 20.500 osoba, a gotovo 5.000 njih steklo je pravo kao dugogodišnji osiguranici – s najmanje 41 godinom radnog staža i navršenih 60 godina života.
Zanimljivo, upravo noviji umirovljenici u prosjeku imaju dulji radni staž nego prijašnje generacije. Radili su gotovo 34 godine, dok prosjek kod starosnih mirovina prelazi 35 godina. Ipak, to nije donijelo značajniji rast iznosa koji primaju svaki mjesec.
Još je izraženiji paradoks kod onih koji su otišli u prijevremenu mirovinu – s prosječno 38 godina staža, ali tek 562 eura mirovine. S druge strane, dugogodišnji osiguranici s oko 42 godine rada primaju prosječno 696 eura, što je tek nešto više od hrvatskog prosjeka.
Slična je situacija i kod korisnika obiteljskih i invalidskih mirovina: obiteljske mirovine iznose oko 450 eura, dok invalidske, s prosječno 24 godine staža, ne prelaze 415 eura.
Stručnjaci upozoravaju da dulji radni vijek ne jamči veće mirovine, jer na konačni iznos presudno utječu niske plaće, prekidi u radnom stažu i neujednačeni doprinosi kroz godine. Umirovljenici tako i dalje nose teret dugogodišnjeg rada, bez stvarnog financijskog priznanja za godine truda.
