Hrvatska je u 2024. godini postala jedna od zemalja u Europi koje uvoze najviše električne energije u odnosu na potrošnju, prema najnovijim podacima Eurostata. Među 35 promatranih država, čak 21 je neto uvoznik struje, dok je njih 13 neto izvoznika.
Sveukupno, u prosjeku europske zemlje bilježe “neto izvoz” od oko 0,5 % – što znači da izvoze više nego što uvoze. No Hrvatska je stala na stranu država s velikim deficitom u toj ravnoteži: njezin neto uvoz je iznosio 25,8 %.
Među zemljama koje bilježe negativan saldo (izvoz veći od uvoza), prednjače Švedska (-27 %), Francuska (-22 %), Slovenija (-19 %), Norveška (-14 %) i Slovačka (-13 %). S druge strane, među velikim gospodarstvima Njemačka (6 %) i Italija (18 %) bilježe neto uvoz.
Pojedinačno, Italija je preuzela ulogu najvećeg uvoznika u apsolutnim brojkama — 51.000 GWh — dok je Njemačka iza nje s 26.269 GWh. Francuska predvodi izvoz, s neto izvozom od 89.851 GWh.
Trend je dodatno naglašen u Hrvatskoj: za samo godinu dana, neto uvoz porastao je s oko 10 % na 26 %. U 2024. godini Hrvatska je bila deveta zemlja u Europi po količini struje koju je uvezla, s uvozom od 4.358 GWh.
Stručnjaci upozoravaju da su «neto izvoznici» tipično zemlje s razvijenim hidroelektranama ili nuklearnom energetikom, dok države koje ovise o nestalnim obnovljivim izvorima – čija proizvodnja varira s vjetrom i suncem – češće i uvoze struju.
Osim toga, promjene u pojedinim državama dodatno ilustriraju koliko je energetski sustav podložan fluktuacijama. Grčka je 2023. bila neto uvoznik, no 2024. je prešla u neto izvoz. Deutschland se suočio s promjenama zbog zatvaranja nuklearnih elektrana i povećanja troškova vezanih uz ugljik, što je smanjilo konkurentnost domaće proizvodnje.
Za Hrvatsku ovi trendovi predstavljaju pitanje energetske sigurnosti i održivosti. Visoki uvoz ukazuje na ovisnost o vanjskim izvorima i ranjivost na cijene i političke udare u energetskom lancu.
