Prema analizi Poliklinike Sursum Corda, koju je objavio Novi list, prikupljeni su i uspoređeni podaci iz sustava CEZIH o prosječnom vremenu čekanja na dijagnostičke preglede u hrvatskim kliničkim bolničkim centrima. Rezultati pokazuju značajne razlike među ustanovama, ali i unutar pojedinih vrsta medicinskih postupaka.
Prosječno čekanje na dijagnostičke postupke
- KBC Osijek – 164 dana
- KBC Zagreb – 100 dana
- KBC Split – 66 dana
- KBC Sestre milosrdnice – 55 dana
- KBC Rijeka – 26 dana (najkraće čekanje)
Najduža čekanja po pojedinim pregledima
- KBC Zagreb – prvi pregled reumatologa: 364 dana
- KBC Osijek – CT abdomena: 324 dana
- KBC Split – urološka konzultacija bez prisustva pacijenta: 305 dana
- KBC Sestre milosrdnice – ultrazvuk štitnjače: 252 dana
- KBC Rijeka – prvi pregled u pedijatrijskoj kardiologiji: 214 dana
Posebni slučajevi i najduža čekanja
U pojedinim kategorijama, gdje nisu dostupni podaci za sve centre, razlike su još izraženije:
- KBC Zagreb – reumatološki pregled: 364 dana
- KBC Osijek – ultrazvuk dojke: 359 dana
- KBC Rijeka – ortodontski pregled: 550 dana
- KBC Sestre milosrdnice – ultrazvuk lokomotornog sustava: 335 dana
- KBC Split – kontrolni pregled kardiologa: čak 725 dana (najdulje čekanje u analizi)
Regionalne razlike
Podaci pokazuju i velike razlike među županijama.
- Varaždinska županija: prosječno čekanje 86 dana
- Zadarska županija: 85 dana
- Primorsko-goranska županija: 21 dan
- Grad Zagreb: 23 dana
Kod pojedinih dijagnostičkih postupaka, razlike su još izraženije – primjerice, u Sisačko-moslavačkoj županiji magnetska rezonanca mozga čeka se 269 dana, dok se u Splitsko-dalmatinskoj MR mozga s angiografijom čeka 268 dana. U Zadru, na perimetriju vidnog polja, pacijenti čekaju također 268 dana.
Ravnatelj riječkog KBC-a Alen Ružić izrazio je zadovoljstvo rezultatima analize, naglasivši kako su postignuti dobri rezultati odraz kvalitetnog upravljanja i učinkovite organizacije rada.
„KBC Rijeka ostvaruje broj usluga veći od ugovorenog, uz financijske rezultate bolje od planiranih. Ukupno stanje na listama čekanja, broj pruženih usluga i financijsko poslovanje pokazatelj su sustavnog rada i odgovornog vođenja bolnice“, poručio je Ružić.
Analiza, koja je obuhvatila podatke o 738 medicinskih postupaka, potvrđuje da Hrvatska ima izrazite regionalne razlike u dostupnosti zdravstvenih usluga, ali i da pojedine ustanove uspijevaju održavati visoku učinkovitost unatoč opterećenju sustava.
