Hrvatska je u 2022. godini zabilježila rekordan broj odbačenog otpada na odlagalištima, s gotovo 1,85 milijuna tona, što je najviše u povijesti zemlje. No, uprkos ovom trendu, Hrvatska još uvijek nema uspostavljen sustav termičke oporabe otpada, kao što je navelo izdanje Večernjeg lista u subotu.
U Europi, više od 500 postrojenja provodi termičku oporabu otpada svake godine, spaljujući ukupno 101 milijun tona, a najviše takvih postrojenja nalazi se u skandinavskim zemljama poput Švedske, Finske i Danske, gdje se na ovaj način obrađuje i koristi više od 50 posto otpada.
Hrvatska se suočava s nedostatkom postrojenja za energetsku oporabu otpada, unatoč sve većem volumenu otpada. Stručnjaci poput dr. Tomislava Lukića, koji se bavi zaštitom okoliša, ekologijom i održivim razvojem, tvrde da je Hrvatskoj potrebno postrojenje koje bi moglo obraditi oko 400 tisuća tona otpada godišnje. No, trenutno stanje je takvo da se otpad izvozi izvan zemlje po visokim cijenama, dok se u Hrvatskoj ne gradi infrastruktura za termičku oporabu.
U Europi, termička oporaba je najčešći način zbrinjavanja komunalnog otpada, s najrazvijenijim zemljama koje koriste spaljivanje otpada za proizvodnju električne i toplinske energije. No, u Hrvatskoj se takva postrojenja ne grade zbog visokih troškova i otpora javnosti, uz nedostatak kampanja za informiranje i educiranje javnosti.
Umjesto toga, otpad s visokom kalorijskom vrijednošću završava na odlagalištima. Lukić ističe da termička oporaba nije konkurencija recikliranju, već se koristi za obradu otpada koji se ne može reciklirati. Ovaj problem istaknut je u izvještaju novinara Vedrana Balena za Večernji list.
