U Hrvatskoj se tisuće umirovljenika svakodnevno suočava s izazovom kako pokriti osnovne životne troškove sa svojim primanjima. Prosječna starosna mirovina iznosi oko 801 euro, ali za mnoge to nije dovoljno da bi se osigurao dostojanstven život. Više od 300.000 umirovljenika prima mirovine od 300 eura ili manje, što ih gura na granicu siromaštva i prisiljava da biraju između prehrane, režija i lijekova.
Nedavno je predstavljena tzv. potrošačka košarica umirovljenika koja pokazuje da za dvoje u zajedničkom stanu mjesečno treba oko 799 eura samo za osnovne potrebe. Ova košarica uključuje hranu, higijenu i režije, ali ne obuhvaća odjeću, obuću, lijekove, rekreaciju ili društvene aktivnosti. Za mnoge starije osobe to znači da su dodatni troškovi gotovo nedostižni, a svaki izdatak izvan osnovnog kruga predstavlja ozbiljan financijski problem.
Zanimljivo je i da postoje velike regionalne razlike u troškovima života. Iako je potrošačka košarica za četveročlanu obitelj najskuplja u Istarskoj županiji s iznosom od gotovo 498 eura, u Virovitičko-podravskoj županiji isti iznos iznosi oko 472 eura. Za umirovljenike s niskim mirovinama, ove razlike mogu značiti dodatni stres i teškoće u pokrivanju osnovnih potreba.
U Međimurju prosječna mirovina iznosi tek oko 324 eura, znatno ispod nacionalnog prosjeka, dok mjesečna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj doseže oko 485 eura. Za umirovljenike to znači da primanja nisu dovoljna ni za osnovne životne troškove, a dodatni izdaci poput lijekova, odjeće i rekreacije često su nedostižni.
Mnogi umirovljenici pokušavaju nadoknaditi nedostatak primanja radeći i nakon odlaska u mirovinu, no sustav često ograničava njihove prihode. Novi zakoni omogućuju rad uz zadržavanje polovice mirovine, ali mnogi tvrde da je ovo nepravedno i da narušava njihovo pravo na dostojanstvenu starost.
Ova situacija jasno pokazuje da prosječna mirovina u Hrvatskoj, iako nominalno dovoljna za pokrivanje osnovnih troškova, zapravo ne omogućuje pravi miran i dostojanstven život. Umirovljenici često moraju štedjeti na svemu osim na hrani i režijama, dok ostali troškovi ostaju neostvarivi luksuz. Za mnoge starije osobe dodatni prihodi ili socijalna pomoć nisu samo podrška, već nužnost za preživljavanje.
