U Hrvatskoj se sve jasnije ocrtava duboka podjela u financijskoj moći građana, prema podacima o štednji u bankama. Šokantnih milijun Hrvata ima manje od 100 eura na svojim računima, a trećina među njima jedva da ima euro u rezervi.
Na drugoj strani spektra, 923 milijunaša raspolaže prosječno s 2,5 milijuna eura svatko, čineći impresivan, ali ograničen udio u ukupnoj štednji zemlje.Ovi bogataši drže nešto više od 6,22 posto ukupne štednje, što je značajno niže od udjela ekstremno bogatih u zemljama poput Njemačke ili Nizozemske, dok je usporedivo s Italijom.
Ipak, ono što Hrvatsku čini posebnom je veliki broj ljudi koji žive od plaće do plaće ili od mirovine do mirovine. Ova situacija ukazuje na ozbiljne nejednakosti u raspodjeli bogatstva, gdje mali krug imućnih kontrolira znatan dio resursa, dok većina boravi na rubu financijske sigurnosti.Analiza pokazuje da je koncentracija bogatstva u rukama malog postotka stanovništva u Hrvatskoj niža nego u nekim zapadnoeuropskim zemljama, ali je ipak prisutna.
Paralelno, veliki dio populacije suočava se s poteškoćama u stvaranju ušteda, što može biti posljedica niskih primanja, visokih životnih troškova ili nedostatka financijske pismenosti. Ovaj kontrast otvara pitanja o potrebnim gospodarskim reformama kako bi se smanjile socijalne i financijske jazove u zemlji.
