Prema medijskim izvješćima s početka prosinca, misteriozna bolest odnijela je između 67 i 143 života na jugozapadu Demokratske Republike Kongo u samo dva tjedna. Bolest, koja ponajprije pogađa žene i djecu, manifestira se simptomima sličnima gripi, uključujući vrućicu, glavobolju, kašalj i anemiju, ali njezin točan uzrok ostaje nepoznat.
Zdravstvene vlasti u DR Kongu hitno istražuju epidemiju. Početni napori usmjereni su na prepoznavanje endemskih bolesti kao što su malarija, denga groznica ili chikungunya, iako izazovi s infrastrukturom i resursima ometaju napredak.
Ograničenja testiranja, poteškoće u prikupljanju i transportu uzoraka te ograničene dijagnostičke mogućnosti u lokalnim laboratorijima kompliciraju potragu za odgovorima. Ako je riječ o rijetkom (ili novom) patogenu, uzorke će možda trebati poslati u specijalizirane međunarodne laboratorije.
Šira globalna pitanja
“Međutim, međunarodna razmjena takvih bioloških uzoraka vrlo je sporna zbog zabrinutosti da se koristi od toga često ne dijele pravedno među zemljama”, tvrdi profesor javnog zdravstva Andrew Lee sa Sveučilišta u Sheffieldu (Engleska, UK).
Prema njegovim riječima, teško je odrediti puni razmjer epidemije. Mnogi zaraženi pojedinci ne traže medicinsku skrb, a s manje od dva liječnika na 10.000 ljudi u DR Kongu, mnoga udaljena područja nemaju odgovarajuće zdravstvene usluge. Čak i oni koji se javljaju klinikama možda neće biti dijagnosticirani ili prijavljeni tijelima javnog zdravstva.
Epidemija naglašava šira pitanja globalnog nadzora bolesti, posebno u regijama s ograničenim resursima. Loša obuka, nedostatak osoblja i fragmentirani sustavi prijavljivanja pogoršavaju kašnjenja u otkrivanju i odgovoru na epidemije. Cijeli članak pročitajte na dnevno.hr.
