Procjenjuje se da u Hrvatskoj i svijetu oko 30% odraslih pati od nesanice, a oko 10% od kronične nesanice. Američka klinika Mayo definira nesanicu kao čest poremećaj spavanja koji može otežati padanje u san ili ostanak u snu.
Zbog nje se možemo osjećati umorno kada se probudimo, a može nam smanjiti razine energije i utjecati na raspoloženje i zdravlje. Broj potrebnih sati sna razlikuje se od osobe do osobe, no većini odraslih treba od 7 do 9 sati noću.
Mnogi odrasli povremeno imaju kratkotrajnu nesanicu, koja može trajati danima ili tjednima. Ona je obično posljedica stresa ili uznemirujućih događaja.
Međutim, neki imaju problema s dugotrajnom, odnosno kroničnom nesanicom koja može trajati mjesecima, pa i godinama. Ona može biti glavni problem ili pak može biti povezana s drugim medicinskim stanjima ili lijekovima.
Problemi sa spavanjem mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje, uključujući povećani rizik od dijabetesa, hipertenzije, srčanih bolesti i moždanog udara, a također mogu značajno utjecati na radnu produktivnost i kvalitetu života.
U somnologiji je raširena bihevioralna teorija nesanice nazvana 3P.
Prvi P odnosi se na genske predispozicije i faktore ličnosti kao što su neuroticizam i perfekcionizam.
Drugi P bio bi akutni precipitirajući faktor, u praksi najčešće akutni stres ili značajna promjena zdravstvenog stanja, tjelesna bol itd.
Treći P odnosi se na kompleksni skup bihevioralnih i kognitivnih odnosno emocionalnih faktora koje pacijenti razviju nakon nekog precipitirajućeg faktora ili su im od ranije skloni. Cijeli članak pročitajte na index.hr.
