Veliki natpisi sniženja od 40, 50, 60 pa čak i 70 posto privlače kupce u trgovine, ali iza njih se često krije mnogo manje spektakularna stvarnost. Iako reklame stvaraju dojam ogromnih ušteda, dio stručnjaka upozorava da su takve kampanje nerijetko više marketing nego stvarni popust.
Ključni problem leži u izrazu “do”. Kada trgovci oglašavaju “do 70% popusta”, to ne znači da je većina proizvoda toliko snižena, nego da samo manji broj artikala doseže najviši postotak. Veći dio ponude obično je snižen znatno skromnije, najčešće između 20 i 50 posto.
Dodatnu zbunjenost kupcima stvara i pravilo prema kojem trgovci moraju prikazati najnižu cijenu u posljednjih 30 dana. Iako bi to trebalo omogućiti realniji uvid u popuste, mnogi potrošači te informacije ne provjeravaju ili ih ne primjećuju.
Postoje i druge marketinške taktike, poput privremenog podizanja cijena prije sniženja ili isticanja samo najatraktivnijih proizvoda u izlogu. Time se stvara dojam velikih popusta, iako stvarna ušteda može biti znatno manja.
Stoga, popusti nisu nužno lažni, ali često nisu onoliko impresivni koliko izgledaju na prvi pogled, pa se kupcima savjetuje dodatni oprez i usporedba cijena prije kupnje.
